U toku berba borovnice: Po hektaru i oko 10.000 KM zarade

Trenutno je u toku berba na plantažama borovnice u Unsko-sanskom kantonu, a proizvođači ističu kako su zadovoljni urodom i pored nepovoljnih vremenskih prilika, kao i potražnjom na tržištu.

U posljednjih nekoliko godina sve veći broj poljoprivrednika se odlučuje na sadnju i uzgoj ovog bobičastog voća, a pretpostavlja se kako je tom kulturom zasađeno više od sedam hektara zemljišne površine.

Najveći proizvođač borovnice u ovome kantonu Nusret Sušić kaže kako ove godine očekuje urod od oko 15 tona sa svoje parcele, na kojoj je zasadio oko 6.000 sadnica ove kulture.

Sušići kažu kako su, zahvaljujući pomoći američkog USAID-a, podigli protivgradnu mrežu te osigurali proizvodnu liniju za proizvodnju sokova, džemova i drugih proizvoda, a gradske vlasti su im pomogle u nabavci hladnjače.

Zbog obima posla, tokom berbe angažovali su dodatne radnike, te ističu kako se ovih dana radi od jutra do mraka.

“Radi se o potpuno zdravom i ekološkom proizvodu, jer se borovnica uzgaja bez upotrebe bilo kakvih hemijskih preparata, u saksijama s posebnom vrstom zemlje”, kaže Sušić za “Nezavisne”.

U podizanje plantaže uloženo je preko 300.000 maraka, a ona se prostire na preko 2,5 hektara.

Vlasnici kažu kako se s normalnim prinosom mjesečno po hektaru može zaraditi oko 10.000 hiljada maraka, ali ističu kako uzgoj nije ni jeftin ni jednostavan.

“Uzgajanje borovnice se mnogo razlikuje od drugih voćaka. Jako je osjetljiva na kvalitet vode, zemljišta i pripremu terena. Zahtijeva konstantnu pažnju, okopavanje, navodnjavanje, ali i nabavku kvalitetnih sadnica. Prva zarada može se očekivati tek nakon tri godine”, objašnjava Sušić.

 Dodaje kako se posljednjih godina na evropskom tržištu odjednom pojavila velika potražnja za plodovima borovnice, te da je prednost u tome da ova kultura jedino na našim prostorima uspijeva u junu i julu, kada zbog nestašice na tržištu dostiže i najvišu cijenu.

Proizvođači ističu kako uzgoj borovnice u odnosu na malinu i jagodu ima brojne prednosti jer ona plodove daje u periodu između 30 i 50 godina, branje je lakše, a plod stabilniji i otporniji na transport.

Također, borovnica ima duži period branja, što omogućava bolju organizaciju i iskorištenost radne snage.

 U posljednjih nekoliko godina veliki broj proizvođača jagodičastog voća u USK se, zbog brojnih problema u proizvodnji i plasmanu, odlučio preusmjeriti na sadnju i uzgoj i borovnice.