U Vesninoj bašti rastu najskuplje paprike, kilogram i do 20.000 dolara

Na svom imanju u Usori uzgaja više od 230 sorti paradajza i desetine rijetkih biljaka, ali kaže da od egzotičnih kultura još ne može zaraditi onoliko koliko vrijede na svjetskom tržištu

Dok mnogi napuštaju sela u potrazi za boljim životom, Vesna Bošnjak iz Usore ostala je vjerna zemlji i poljoprivredi. Na njenom imanju rastu rijetke sorte voća, povrća i začinskog bilja, među kojima se posebno izdvaja Aj Charapita, peruanska paprika koja se smatra jednom od najskupljih na svijetu. 

Iako njeni proizvodi privlače pažnju ljubitelja neobičnih kultura, Vesna ističe da domaći proizvođači i dalje vode tešku borbu za opstanak.

Vesna iz Usore za sebe kaže da je više kolekcionarka nego klasična poljoprivrednica.

– Sad trenutno skidam zaperke sa najskuplje paprike na svijetu – Aj charapita – divlja peruanska paprika sa sitnim žutim plodovima. Evo, ova je već ometnula, kaže Vesna Bošnjak, poljoprivrednica iz Usore.

Spomenuta južnoamerička sorta dostiže vrtoglave iznose.

– Po američkom tržištu kilogram suve Aj čarapite košta oko 20.000 dolara. Ona se isključivo koristi u dekorativne svrhe, konzumna je, naravno, ali po tim elitnim restoranima tako se koristi. Nažalost, ja nemam tržište za nju po toj cijeni što mi je jako žao, inače, ne bih radila ni malinu ni borovnicu, dodaje Vesna Bošnjak.

U Vesninim plastenicima su i desetine vrsta paradajza, čiji uzgoj nije  rasprostranjen u Bosni i Hercegovini.

Marokanska menta, medvjeđa šapa, džinovsko volovsko srce, babuškina tajna, samo su neke od sorti koje Vesna Bošnjak uzgaja na svom imanju. Sve što proizvede, ona i preradi.

Što sve raste na otvorenom i u njenim plastenicima, Vesni nije jednostavno reći, piše BHRT.

– Ne znam, ne bih mogla baš sve izbrojati, paprika 70-80 sorti, paradajza više od 230 sigurno, ne brojim ih više, egzotične sorte, volim imati svašta, od začinskog bilja do povrća, do voća, navodi Vesna Bošnjak.

Njeno gazdinstvo nalazi se u usorskom naselju Omanjska, koje su mnogi mladi ljudi napustili zbog posla u inostranstvu, priča Vesna i naglašava da ne razmišlja o širenju proizvodnje.

– Prije je sve ovo bilo pod malinom, četiri duluma su bila pod malinom, a s obzirom da nema radne snage, onda onoliko koliko mogu. Dva plastenika, dulum maline, sto grmova borovnice, uz to te sitnice po grmovima i to je to, kaže ova poljoprivrednica.

Proizvodi za porodicu, a dio prodaje na kućnom pragu, poljoprivrednim sajmovima, te putem društvenih mreža.

– Nema seljak nikakvu podršku, ni mi mali ni oni veliki, vrlo malo. Prvo, nismo obeštećeni, 2024/2025. dva plastenika su mi podrobljena. Pa Općina nije proglasila ni elementarnu nepogodu, a kamoli da te neko pita treba li neki vid podrške i šta ima više da kažem, objašnjava ona.

Bez obzira na sve poteškoće, koje prate domaće proizvođače, Vesna se priprema za preradu novog uroda od standardnih i rijetkih poljoprivrednih kultura.