U ZDK godišnje 110.000 tona otpada, polovina ispravno odložena

Novim bi planom, dodaje Brkić, puno veći značaj dobili projekti reciklaže prikupljenog otpada.

“Budućnost vidimo u odvojenom prikupljanju otpada na mjestu njegovog nastanka i recikliranju te korištenju svih komponenti koje se mogu iskoristiti. A, onda, samo jedan mali dio, koji više nije nizakakvu upotrebu, odložiti na Regionalnu deponiju “Mošćanica” u Zenici. Time ćemo smanjiti količine i produžiti vijek trajanja ove deponije. Idealno bi bilo da smo bezdeponijsko društvo i da se sve iskoristimo, ali mi smo, sigurno, još daleko od toga”, kaže Brkić i dodaje kako se vrlo malo na tome radi.

Napominje kako ipak postoje neke firme i komunalna preduzeća koja izdvajaju pojedine komponente.

“Prije svega mislim na metal, koji je svakako tražen, zatim na PET ambalažu, karton… Ali, problem je što se komunalni otpad pomiješa pa, praktično, postaje neupotrebljiv. Zato insistiram na tome da se kupi što više kanti te da se otpad selektivno prikuplja na izvoru njegovog nastanka. Onda je i upotrebljiv. Možemo reći da, ipak, nismo daleko odmakli u tom smjeru”, kaže Brkić.

Ipak podvlači kako se krećemo u tom smjeru te slijedimo direktive Evropske unije. Jedan od takvih poteza je i nastojanje da što više zaživi koncept regionalnih deponija.

Fahrudin Brkić (Foto: FENA)

Fahrudin Brkić (Foto: FENA)

Navodi da su troškovi odlaganja veliki.

“Recimo, cijena odlaganja na RD „Mošćanica“ je oko 53 KM po toni. Ako uzmete i daljinu odakle se dovozi, to su izuzetno veliki troškovi za putarine, gorivo… Nedostaje i prevoznih stredstava za prevoz tog otpada do Zenice. Po tom, našem planu upravljanja otpadom, recimo, Tešanj, Usora i Doboj Jug orjentisali bi se na deponiju u Doboju, dok bi Olovo išlo prema Tuzlanskom kantonu. Sve ostale općine imale bi obavezu da dovoze na RD „Mošćanica“. Značajno je napomenuti kako i četiri općine iz Srednjobosanskog kantona uveliko dovoze svoj otpad na RD Mošćanica”, pojašnjava Brkić.

Prošle godine na RD „Mošćanica, je dovezeno je oko 57.000 tona otpada, koji je adekvatno i u skladu sa svim zakonima i odložen.

“Međutim, imamo podatak da se na godišnjem nivou na području ZDK-a produkuje oko 110.000 tona. Prevedeno na broj građana, to je 280 kilograma po glavi stanovnika, a što znači da se ipak dobar dio otpada odlaže negdje na nesanitarne deponije. Federalna ministarstvo je lokalnim zajednicama i komunalnim preduzećima izdalo rješenja o zatvaranju većine deponija koje su nesanitarnog karaktera.

Rok je bio do konca 2017. godine, ali veoma malo je urađeno po tom pitanju. Zbog potrebe ogromnih sredstva. Načelnici općina žale se na ogromne investicije, zbog čega se i dosta kasni s realizacijom tih rješenja”, upozorava Brkić.

Zato su i sredstva koja će ove godine biti usmjerena prema 11 općinama i gradu Zenica (oko 4,8 miliona KM-op.a.), a koja Federalni fond za okoliš dostavi ZDK-u, biti upotrijebljena i na zatvaranje tih deponija.

“Općine će to koristiti i za nabavku kanti, kontejnera, za odvojeno prikupljanje otpada, kao i izgradnju podzermnih kontejnera, koji su se pokazali izuzetno efikasnim u Zenici i Kaknju. Nedavno smo imali određene i aktivnosti koje idu u smjeru izgradnje fabrike za preradu komunalnog otpada RDF goriva, kojeg koriste cementare. Svakako, to je cementara u Kaknju i Lukavcu. Pomoći ćemo i onim općinama koji dovoze otpad na RD Mošćanica, a sve u cilju da krenemo putem koji je definisan Strategijom plana upravljana otpadom”, najavljuje ministar Brkić.

Fena

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE