Udišemo otrov, rješenja nema: Sarajevo među najzagađenijim gradovima svijeta

Nema te terapije koja može nadomjestiti posljedice dugotrajnog udisanja zagađenog zraka. Iako je borba protiv aerozagađenja godinama najavljivana kao jedan od ključnih prioriteta vlasti, stvarnost pokazuje suprotno Sarajevo se i ove zime ponovo našlo pri vrhu liste najzagađenijih gradova na svijetu.Svake hladne sezone grad šalje istu sliku: guste naslage smoga prekrivaju dolinu, vidljivost je minimalna, a kvalitet zraka opasan po zdravlje. Ikonični prizori grada, uključujući i gondolu žičare, nestaju u sivoj izmaglici, dok mjerenja pokazuju koncentracije štetnih čestica koje višestruko premašuju dozvoljene vrijednosti.Građani spas od zagađenja pronalaze van urbanog jezgra. Već u ranim jutarnjim satima mnogi odlaze prema Trebević, gdje i pored magle zrak ostaje znatno čišći.Ta razlika između grada i njegove neposredne okoline najbolje oslikava razmjere problema koji se godinama ne rješava. Najopterećeniji dijelovi grada tokom zimskih mjeseci redovno su centralne gradske zone, gdje se zagađenje dodatno pojačava gustim saobraćajem.Ipak, stručne analize godinama ukazuju da najveći izvor problema nisu vozila, već individualna ložišta. Desetine hiljada domaćinstava i dalje se griju na ugalj i drva, što tokom hladnih dana stvara „poklopac“ zagađenja nad gradom.Uprkos brojnim strategijama, planovima i najavama sistemskih rješenja, konkretni rezultati ostaju ograničeni. Zamjena dijela ložišta, povremene subvencije i parcijalne mjere nisu uspjele značajno promijeniti stanje na terenu.Umjesto trajnih rješenja, građani se iz godine u godinu oslanjaju na vremenske prilike – vjetar i kišu kao jedini način da se zrak privremeno pročisti. Posebno zabrinjavaju dugoročne posljedice po zdravlje stanovništva.Dugotrajna izloženost zagađenom zraku direktno se povezuje s porastom respiratornih i malignih oboljenja, dok zdravstveni sistem trpi dodatni pritisak zbog bolesti koje se mogu spriječiti kvalitetnijim okolišnim politikama.Najavljeno kreditno zaduženje za borbu protiv aerozagađenja otvara nova pitanja o održivosti takvog pristupa. Umjesto kontinuiranog i planskog ulaganja budžetskih sredstava, rješenje se ponovo traži u kratkoročnim mjerama koje tek djelimično ublažavaju problem.Dok se strategije mijenjaju, a rokovi produžavaju, Sarajlije svaku zimu dočekuju s istim pitanjem; koliko još godina će čist zrak ostati samo obećanje, a ne osnovno pravo.