1 7


AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

Vlast u Federaciji napokon je priznala da je porast zaposlenosti, kojim se hvale u posljednjih nekoliko godina, posljedica iseljavanja radno sposobnog stanovništva.
Ranije analize

Naime, u dokumentu okvirnog budžeta FBiH za period 2021.-2023. godina, a koji je jučer razmatran na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, navodi se ono o čemu već duže vrijeme govore ekonomisti.

– lako je obim industrijske proizvodnje pao, zaposlenost je zabilježila dobre rezultate, a najviše usljed iseljavanja radno sposobnog stanovništva – navedeno je u dokumentu.

Dodaje se da se ukupan broj zaposlenih osoba povećao za 2,6 posto u toku 2019. godine. Ekonomista Admir Čavalić za „Avaz“ je kazao da navedena rečenica, vjerovatno nenamjerno, potvrđuje sve ranije analize i upozorenja stručnjaka.

– Analize koje govore o tome da se pozitivni podaci u vezi s (ne)zaposlenosti u BiH odnose na posljedice iseljavanja stanovništva – istakao je Čavalić.

Dodao je da, shodno podacima zavoda i službi zapošljavanja, dolazi do pada nezaposlenosti, međutim, ne zbog konkretno privrednog rasta i posljedično otvaranja novih radnih mjesta, već prije svega zbog činjenice da se brišu s evidencije osobe koje su otišla da rade u inozemstvo.

– Vlasti na različitim nivoima su u proteklom periodu često zloupotrebljavale podatke u vezi sa zaposlenošću, i to kroz pogrešno predstavljanje kauzalnosti odnosa u ekonomiji – poručio je Čavalić.

Ističe da odlazak naših radnika dugoročno vodi ka padu produktivnosti, potencijala ekonomskog rasta, ali i nizu drugih ekonomskih i širih društvenih posljedica.

Masovno iseljavanje

Podsjećamo, BiH je od 2013. do 2019. napustilo 530.000 stanovnika, podaci su iz ankete o radnoj snazi Agencije za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Također, prema zvaničnim podacima, tokom 2019. godine država je ostala bez čak 4.059 svojih državljana.

Interes za odlazak radnika i dalje postoji

Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH govore da je, zaključno sa 30. novembrom 2020. godine, u Sloveniju otišlo 6.618 radnika, što je za 50 posto manje nego u istom razdoblju lani. Dakle, iako smo i dalje suočeni s pandemijom, zanimanje bh. radnika za odlazak u inozemstvo i dalje postoji.
Kod susjeda

U Hrvatskoj u razdoblju od 1. januara do 31. decembra 2019. samo 33 osobe odrekle su se hrvatskog državljanstva.