Ukida se moratorij na ratnu historiju BiH

Ukida se moratorij na ratnu historiju BiH

Dosta je štete napravljeno neformalnim oblicima obrazovanja i prepuštanjem djece izvorima informacija koje su kontaminirane različitim tumačenjima.

U Kantonu Sarajevo uskoro će se promijeniti pristup izučavanju ratne historije u osnovnim školama. To predviđa izmijenjeni Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju koji će se naći pred zastupnicima Skupštine KS-a na jednoj od narednih sjednica. Zakon predviđa intenzivniji proces učenja historije BiH od 1992. do 1995. godine i obrazovanja o genocidu.
Nakon pravosnažnih presuda Suda u Haagu i drugih sudova koje tretiraju ratni period BiH, opsadu Sarajeva kao i genocid u Srebrenici, prema prijedlogu ovog zakona, nastavni programi će na adekvatan način obraditi i ovaj dio bh. historije.

Netrpeljivost

– Od školske 2012/2013. u osnovnim školama KS-a se izučava period 1992 – 1995. Međutim, problem je u 17 godina prije, dok je bio moratorijum, odnosno dok je historija BiH završavala sa 22. majom 1992. U tom periodu dosta je štete napravljeno neformalnim oblicima obrazovanja, prepuštanjem djece izvorima informacija koje nisu verifikovane, koje su kontaminirane različitim tumačenjima i sl. Tim neformalnim obrazovanjem nije se postizao nikakav odgojni efekat, nego se razvijala netrpeljivost. Zato je bilo veoma bitno da obrazovni sistem preuzme odgovornost za taj proces. Udruženje nastavnika historije KS-a posljednjih pet godina radi na tome, zato što i fakulteti nisu htjeli da se dotiču tog perioda. Nastavnici su morali da prolaze ili preko udruženja ili međunarodnih organizacija kroz različite seminare, kako da predaju ratnu historiju BiH, kad razmatraju izvore da pristupaju multiperspektivno, kaže nam Asmir Hasičić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja nastavnika historije KS-a, i naglašava da je i iz Prosvjetno-pedagoškog zavoda RS-a najavljeno da će u RS-u, gdje je do sada bio moratorijum i gdje je neformalno obrazovanje izazvalo također veliku štetu, prvi put preuzeti odgovornost i početi da izučavaju tzv. odbrambeno-otadžbinski rat.
Iz Udruženja nastavnika historije KS-a ističu da ima dosta stvari koje će, i kada se formalno krene izučavati ovaj period, ostati kao nedoumice i neusklađenost u dva bh. entiteta.
– Mi bismo voljeli kada bi i u RS-u uradili ono što mi planiramo. Član 24. stav 14. nacrta zakona je jasan: tretiraće se opsada Sarajeva i zločin genocida na osnovu presuda nadležnih sudova. Na osnovu toga, komisija koju će imenovati Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS-a će jasno definisati proširene sadržaje. Zbog prirode multiperspektivnosti historije kao predmeta svi zločini, bez obzira na stranu počinioca, a koji su verifikovani od nadležnih sudova, bit će tretirani. To je jedini mogući način u historijskoj nauci koja nikada nije bila jednostrana nauka. Ne treba se bojati rezultata suđenja. Treba ih prezentovati učenicima u funkcionalnom kontekstu nastave, da uzrok izaziva posljedicu i odgojnom kontekstu da ne glorificiraju rat, kao ni ratne ličnosti, koje su nadležni sudovi teretili za zločine, bez obzira na broj žrtava koje su obuhvaćene pojedinim zločinima. Nama je bitno da djeca shvate određene ishode učenja, prije svega odgojni ishod, a to je da je rat katastrofa koja ne bi trebala više da se dešava ni u jednom društvu. Volio bih da se i RS ravna prema tome, istakao je Hasičić.
U Udruženju nastavnika historije dodaju kako je ovo važan proces, jer je cilj naučiti djecu kako da u budućnosti žive u ovoj državi, a da izbjegnu mogućnost da se desi ono što se dešavalo 90-ih.
Komisiju, koja bi trebala izraditi elaborat, u kojem će navesti šta će se izučavati, teme, metodiku, terensku nastavu, činit će nastavnici iz škola, profesori sa Filozofskog fakulteta, Instituta za nestale osobe… Ali, ono što je presudno je povećanje plana izučavanja historije, odnosno povećanje broja časova. Naime, u KS-u su djeca diskriminirana jer imaju manje časova historije nego djeca u RS-u ili djeca u kantonima sa hrvatskom većinom.
U BiH se u dva entiteta uče različite historije, međutim, različito se pristupa izučavanju ovoga predmeta od kantona do kantona, pa čak i u istom kantonu u kojima se radi po dva nastavna plana.

Teme

– U dijelu Hercegovačko-neretvanskog kantona u kojem se primjenjuje Okvirni nastavni plan i program ili Federalni, kako ga neki nazivaju, nastava je orijentisana na ishode učenja – državne standarde. Primjenjuju se multiperspektivan pristup i interaktivno učenje. Problem za primjenu ovakvog načina učenja za period 1992 – 1995. je nedostatak odgovarajućih, didaktički oblikovanih izvora i pristup u interpretaciji teme. U udžbeniku historije za deveti razred osnovne škole hronološki su navedeni ključni događaji od proglašenja nezavisnosti RBiH do Daytona. U interpretaciji teme nedostaju sadržaji koji se odnose na različite koncepte učenja historije – demokratija i ljudska prava – položaj žena, svakodnevni život, kultura, migracije, humanitarno pravo, koncept pogleda na svijet, saznali smo u Pedagoškom zavodu HNK-a.
Do informacija iz Zavoda za školstvo HNK-a nismo mogli doći, jer zbog uskršnjih praznika, savjetnici i direktor nisu u kancelariji, zauzeti su takmičenjima i edukacijama.
Ista situacija je i u Srednjobosanskom kantonu, tako da način na koji se izučava historija po hrvatskom planu i programu nismo uspjeli saznati.
Nastavni plan i program za osnovu školu u Unsko-sanskom kantonu urađen je na osnovi Okvirnog nastavnog plana i programa za devetogodišnju osnovnu školu u FBiH.
– U osnovnim školama USK-a u petom razredu učenici imaju predmet Društvo jedan sat sedmično, ali nema sadržaja koji se odnose na period 1992 – 1995. U šestom razredu imaju predmet Historija jedan sat sedmično, u sedmom i osmom dva sata sedmično, ali se također ne izučava ovaj period. U devetom razredu predmet Historija se izučava dva sata sedmično i izučava se period BiH u XX stoljeću, a ovaj period se izučava kroz teme – Priznavanje Bosne i Hercegovine i Rat i njegove posljedice, a ciljevi su da učenici razumiju različite interese jugoslavenskih republika, tok i posljedice rata i procesuiranje ratnih zločina, objasnila nam je Sanela Ćenanović, ministrica obrazovanja, te naglasila da nastavni program propisuje konkretne sadržaje nastavnog predmeta, odnosno da je nastavni program okvir za realizaciju planiranog, ali nastavnik uvijek može izborom sadržaja i materijala s kojima želi ostvariti ishode učenja, neke sadržaje proširiti, tako i izučavanje navedenog perioda. Za ovakav način realizacije nastave nisu potrebne izmjene nastavnog programa.

Oslobodjenje.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE