Ukoliko do 15. marta ne bude dogovora, popis se poništava?

Bosni i Hercegovini neumoljivo ističe vrijeme do kojeg mora postići politički konsenzus oko postupka obrade podataka iz popisa stanovništva. U suprotnom ni 1. jula nećemo imati rezultate, a u svemu postoji opasnost da popis bude poništen.

Zabrinjavajuće zvuči upozorenje od prije nekoliko dana nakon sastanka predstavnika Popisnog biroa Agencije za statistiku BiH koji su upozorili kako, ako se najkasnije do 15. marta ne usvoji ključni dokument „Jedinstveni program obrade popisne građe popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.“, statističke institucije u BiH neće biti u mogućnosti objaviti rezultate popisa u zakonom predviđenom roku za objavu rezultata popisa do 1. jula.

Dakle, imamo nešto manje od dva tjedna da se konačno dogovorimo oko ključnih pitanja zbog kojih popis još uvijek ne može biti objavljen, a u prvom redu oko toga tko se zapravo smatra rezidentnim stanovnikom zemlje. Riječ je o prvorazrednom političkom problemu oko kojeg se lome koplja predstavnika sva tri naroda u zemlji, a kako stvari stoje rješenja još uvijek nema na vidiku.

Predstavnici Popisnog biroa Agencije za statistiku BiH na nedavnom su sastanku zaključili kako se tijekom idućeg tjedna moraju intenzivirati aktivnosti na obradi rezultata popisa, uz podsjećanje na preporuke Međunarodne monitoring misije (IMO) koje su dobile statističke institucije poslije posjete u veljači.

Intenzivirati rad

Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, vjerojatno svjestan situacije u kojoj vrijeme ističe, nedavno je razgovarao s rukovodstvom Agencije za statistiku BiH i predstavnicima entitetskih zavoda za statistiku, s ciljem intenziviranja  aktivnosti  na objavljivanju konačnih rezultata popisa. Tom prilikom upućen je i poziv svim relevantnim akterima da ubrzaju rad na iznalaženju rješenja kako bi rezultati bili objavljeni  do 1.srpnja 2016.godine.

Ministar Osmanović tom je prilikom naglasio da, ukoliko se ne nađe rješenje i rezultati ne budu objavljeni u predviđenom roku, postoji i opasnost da popis bude čak i poništen. Ne treba posebno napominjati kakvu bi to poruku poslalo, a u prvom redu BiH bi ponovno bila doživljena kao nekredibilan partner, pogotovo u očima europskih institucija. Neobjavljivanje popisa za sobom povlači i niz drugih posljedica na europskom putu, a najvažnije se odnose na činjenicu kako  bez popisa teško može biti i konkretnijih pregovora s europskim partnerima koji moraju znati osnovne pokazatelje o zemlji koja želi postati kandidat.

Dva pogleda

A spor je nastao, između ostalog, i zbog metodologije na osnovu koje bi se odredio broj stalnih stanovnika u BiH. Federacija i Republika Srpska u kontekstu ovog pitanja imaju različite poglede, pa su tako u RS-u mišljenja kako se broj stalnog stanovništva dobiva na osnovu pitanja o mjestu rada i školovanja, dok u FBiH do ovog broja žele doći uvažavajući razloge i dužinu odsustava kao i učestalost vraćanja u mjesto stalnog stanovanja.