Ukrajinke kojima je rat preokrenuo živote: U Tursku smo dolazile na odmor, a sada smo izbjeglice

Više od milioni ukrajinskih izbjeglica spas od rata u Ukrajini pronašli su u susjednim i drugim evropskim zemljama.

U hotelu u turskom Kusadasiju nalaze se tri žene sa djecom uzrasta od osam mjeseci do 15 godina. U Kusadasi je došlo 97 osoba iz Ukrajine, uglavnom djece i žena, koji su morali da napuste svoju zemlju zbog rata koji im je preokrenuo živote. U ovo poznato tursko ljetovalište su došli jer su tamo ranije dolazili na odmor.

Victoria Myroshnik je u Kusadasi stigla preko Moldavije sa troje djece, među kojima je i beba. S njom su i njena sestra Irina Poleveya i svekrva Hatalia. U hotel su smještene uz podršku opštine Kusadasi i nevladinih organizacija. Žene prate dešavanja u Ukrajini nadajući se da će se uskoro vratiti svojim kućama.

Hatalia Myroshnik rekla je za AA da je morala da se skloni u Tursku sa snahom i sestrom. U Ukrajini je ostao njen suprug koji je pilot, kao i i 24-godišnji sin.

Ispričala je da je u Ukrajini cijela njena porodica spavala u hodniku od četiri, pet kvadratnih metara jer su mislili da će biti sigurniji tokom eventualnog napada.

– To je bio težak period koji se ne može opisati riječima. Kuća nam se nalazi blizu željezničke stanice. Još nije uništena. Nedostaju mi muž i dijete. Stalno razmišljam o njima. Moje tijelo je ovdje, a um i srce tamo – kazala je Myroshnik.

Istakla je da je ponosna na svog muža. Navodeći da su ranije nekoliko puta dolazili na odmor u Tursku, Myroshnik je rekla da je situacija sada sasvim drugačija.

– Ljudi su od velike pomoći. Ljudi se toliko trude oko nas. Mi smo ovdje kao dio porodice. Jučer smo došli na odmor, a danas… – izjavila je Myroshnik.

Dok plače, Victoria Myroshnik je ispričala je da je u braku dvije godine i da joj nedostaju muž i domovina.

Irina Poleveya, koja radi kao nastavnica engleskog jezika u Ukrajini, nada se da će se vratiti svojim kućama.

– Dolazili smo u Tursku na odmor, ali ovaj put je situacija drugačija. Mnogo mi nedostaju moja djeca. Želim da ih zagrlim. Nadam se da će svi naši najmiliji preživjeti i da ćemo se opet sastati. Želim ponovo da živim svoj stari život – poručila je Poleveya.