Ukrajinski rat prijeti da izazove svjetsku nestašicu hrane 

Rat u Ukrajini izazvao je šok na globalnim energetskim tržištima. Sada se planeta suočava sa dubljom krizom, nedostatkom hrane.

Ključni dio svjetske pšenice, kukuruza i ječma zarobljen je u Rusiji i Ukrajini zbog rata, dok je još veći dio svjetskog đubriva zaglavljen u Rusiji i Bjelorusiji. Rezultat je da globalne cijene hrane i đubriva rastu. Od invazije prošlog mjeseca, cijene pšenice porasle su za 21 posto, ječma za 33 posto, a neke vrste gnojiva za 40 posto.

Preokret je upotpunjen velikim izazovima koji su već povećavali cijene i smanjivali zalihe, uključujući pandemiju, ograničenja u transportu, visoke troškove energije i nedavne suše, poplave i požare.

Sada ekonomisti, humanitarne organizacije i vladini zvaničnici upozoravaju na posljedice, povećanje gladi u svijetu.

Nadolazeća katastrofa razotkriva posljedice velikog rata u modernoj eri globalizacije. Cijene hrane, đubriva, nafte, gasa, pa čak i metala poput aluminijuma, nikla i paladijuma brzo rastu – a stručnjaci očekuju još gore kako efekti budu kaskadni.

“Ukrajina je samo pogoršala već postojeću katastrofu”, rekao je David M. Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu, agencije UN-a koja hrani 125 miliona ljudi dnevno.

“Nema presedana ni približno ovome od Drugog svjetskog rata”, dodao je.

Ukrajinske farme uskoro će propustiti kritične sezone sadnje i žetve. Evropske fabrike đubriva značajno smanjuju proizvodnju zbog visokih cena energije. Poljoprivrednici od Brazila do Teksasa smanjuju količinu gnojiva, prijeteći veličinom sljedećih žetvi.

Kina, suočena sa najgorim urodom pšenice u posljednjih nekoliko desetljeća nakon teških poplava, planira kupiti mnogo više svjetske ponude koja se smanjuje. Indija, koja obično izvozi malu količinu pšenice, već je zabilježila više nego trostruku potražnju u odnosu na prošlu godinu.

Širom svijeta rezultat će biti još veći računi za namirnice. U februaru su cijene prehrambenih proizvoda u SAD-u već porasle za 8,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je najveći rast u posljednjih 40 godina, prema vladinim podacima. Ekonomisti očekuju da će rat dodatno povećati te cijene.