UKRAJINSKO BANKARSKO ČUDO: Kako ukrajinski bankovni sistem funkcionira usred invazije

Dok se Rusija pripremala za invaziju na Ukrajinu, stručnjaci su strahovali da će ukrajinski bankarski sistem propasti u slučaju totalnog rata. Mnogi su očekivali zatvaranje glavnih ukrajinskih banaka, prazne bankomate i slobodan pad nacionalne valute, piše The Kyiv Independent. 

Ipak, ukrajinski bankarski sistem pokazao je suprotno, ostao je funkcionalan dva mjeseca nakon početka ruskog napada. 

„Za sve je pravo čudo kako je Ukrajina uspjela održati bankarski sistem na životu i natjerati ga da radi tokom rata“, rekao je Ruslan Chernyi, glavni urednik Financial Cluba, za Kyiv Independent.

Procijenio je da oko 70% poslovnica banaka i dalje posluje širom zemlje. Ostali ne mogu raditi zbog blizine ratnim zonama na istoku i jugu. Ljudi mogu lako koristiti aplikacije za internetsko bankarstvo i bezgotovinska plaćanja bez ograničenja. 

Banke nemaju problema s likvidnošću, smatra Yevhen Dubogryz, stručnjak neprofitne organizacije CASE. Samo četiri od ukupno 69 banaka trenutno se suočava sa značajnim rizicima likvidnosti, dok još tri imaju nešto veće rizike zbog toga što je većina njihovog portfolija usmjerena na kreditiranje stanovništva ili poslovanje u ratom zahvaćenim regijama.

I sljedećih šest mjeseci ne očekuju se promjene u tom pogledu. “Banke imaju dovoljno resursa da zadrže odliv novca čak i u najgorem slučaju”, rekao je Dubogryz tokom online webinara. 

U martu su međunarodne rezerve Ukrajine porasle za 2% na 28,1 milijardu dolara, uglavnom zbog tranši Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i EU. A tendencija se može zadržati. 

„Dinamika punjenja rezervi trebala bi biti ista“, rekao je Pervin Dadashova, direktor odjela za finansijsku stabilnost centralne banke, za Kyiv Independent. 

Istovremeno, šanse za vraćanje prijeratne ljestvice zarada u bankarskom sektoru svakodnevno se smanjuju. „Ako se rat nastavi sličnim tempom, banke će se u jednom trenutku početi zatvarati“, kazao je Chernyi.

PRAVE ODLUKE

Dva ključna faktora odigrala su vitalnu ulogu u ukrajinskom “bankarskom čudu” – učinkovita politika centralne banke i veliko čišćenje sistema pokrenuto nakon ekonomske krize 2014. godine, koju je također izazvala ruska okupacija Krima. 

Gotovo 100 insolventnih ukrajinskih banaka je likvidirano, dok su neke nacionalizovane, poput najveće u zemlji “PrivatBank” prethodno u vlasništvu oligarha Ihora Kolomoiskyja i Hennadyja Boholyubova. Pandemija Covid-19 pomogla je i ukrajinskom bankarskom sektoru, ubrzavši digitalizaciju i normalizirajući rad na daljinu, kaže Dadashova. 

Dana 24. februara, kada je Rusija započela sveobuhvatnu invaziju, Narodna banka imala je konkretan plan kako postupiti. Banka je odmah zamrznula kurs nacionalne valute – 29,25 grivna za jedan američki dolar. Također je zabranjena online kupovina i prodaja deviza od strane banaka pojedincima. 

„Vrlo brzo je postalo jasno da u Ukrajinu neće dolaziti devizna zarada. To bi utjecalo na stabilnost (finansijskog) tržišta“, rekla je Dadashova. 

Centralna banka je 14. aprila ublažila zabranu i dopustila bankama da ljudima prodaju devize u gotovini. To je učinjeno kako bi se smanjila ilegalne mjenjačnice u cijeloj zemlji i osigurala mjenjačnice za građane. 

Također, brzo refinansiranje i zabrana deviznih transakcija ublažili su pritisak na grivnu, navodi se u izvještaju Centra za ekonomske strategije. Osim toga, svaka banka, kao dio kritične infrastrukture u zemlji, imala je popis osnovnih radnika koji nisu mogli biti pozvani na vojnu službu sljedećih šest mjeseci. 

„Banke su se pokazale stabilnima i brzo su reagirale“, rekao je Chernyi, dodajući da je većina banaka uspjela preseliti svoje osoblje i dokumentaciju na sigurnije lokacije. „Pobrinuli su se da banke nastave raditi.“

Narodna banka vršila je veliki pritisak na banke da posluju putem bezgotovinskog plaćanja, isključujući niz rizika, kao što su mogući napadi na prostore banaka. Prelazak na cloud tehnologiju pomogao je bankama uštedjeti vrijeme i novac, na primjer, kada su morale premjestiti svoje servere na novo mjesto. Uprkos kibernetičkim napadima koji su u toku, Dadashova kaže da banke nisu izgubile nikakve kritične podatke o svojoj imovini i broju izdanih kredita. 

PRIJETNJA BIZNISU

Međutim, situacija je očito daleko od idealne, a problemi se gomilaju kako rat odmiče. Prema ukrajinskom sindikatu preduzetnika, do 70% preduzeća već je prestalo s radom. To je dramatično povećalo razinu nekvalitetnih kredita. Trenutačno se neplaćanja po kreditima kreću od 40% do 80% u različitim bankama, prema Chernyi. 

S druge strane, kako su prihodi banaka naglo pali, banke su počele smanjivati kreditiranje preduzeća. Poljoprivredne kompanije požalile su se početkom marta da nemaju pristup kreditima koji su im potrebni za kupnju sjemena za sjetvu, kaže Andriy Dykun, čelnik Sveukrajinskog poljoprivrednog vijeća. 

Predsjednik Volodymyr Zelensky najavio je 17. marta nultu kamatnu stopu za kredite do dva miliona dolara za preduzeća u okviru vladinog programa kreditiranja od 5-7-9% za razdoblje vanrednog stanja.

No, nakon mjesec dana masovno se žale preduzeća, posebno mala i srednja. Oni još uvijek ne mogu uzeti kredite, kaže ministrica privrede Julija Sviridenko. „Banke nerado reagiraju na nove probleme“, rekla je u intervjuu za Forbes. 

Dok je sredinom aprila preduzećima u okviru programa izdano gotovo 1.400 kredita u ukupnom iznosu od 127 miliona dolara, većina njih bila je usmjerena na tri sektora – agrarni, prehrambeni i farmaceutski – jer im je država dala prioritet. Prema Svyridenku, banke su čak neslužbeno podijelile Ukrajinu u nekoliko obojenih zona “sigurnosti ulaganja”. 

Crvena zona, na primjer, znači nultu šansu za preduzetništvo da dobije kredit zbog blizine linije bojišta, dok će zelena označavati relativno sigurnu regiju, poput zapadne Ukrajine. Istovremeno, iako su mnoge banke uvele godišnji odmor i za fizička lica i za firme, a zakon sada zabranjuje bilo kakve kazne, rizik da bi banke mogle biti na rubu bankrota je velik. 

Neisplaćivanje i nemogućnost vraćanja dugova mogu se nastaviti i nakon završetka rata. „Najmanje polovica banaka bi mogla biti ugašena nakon rata“, rekao je Chernyi. No, najviši dužnosnici Narodne banke pokušavaju smiriti one koji očekuju metež. 

„Nije u redu govoriti da postoji veliki rizik od masovnog povlačenja banaka s tržišta zbog rata“, rekla je Dadashova, navodeći da je Narodna banka spremna prevladati potencijalnu krizu. 

„Svi su u istom čamcu i svi su zainteresirani za isti cilj“, kaže ona, dodajući da je zdrav bankarski sektor od vitalnog značaja za oporavak ekonomije zemlje.

(zurnal.info)