Umjesto duhanskog dima, mladima treba ponuditi alternativu

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo ima mnogo prioriteta djelovanja, ali problem maloljetnika koji konzumiraju nargilu privukao je posebnu pažnju, jer su u proteklom periodu zabilježeni brojni slučajevi u kojima je ova pošast konzumentima narušila zdravlje. Potvrdila je to za naš list ministrica zdravstva KS Zilha Ademaj, istakavši da je naročit problem to što se još precizno ne može govoriti o tome kakav je zaista sadržaj smjese za nargilu koja se nudi u bosanskohercegovačkim ugostiteljskim objektima.

Ademaj: Slijede izmjene zakonodavstva  

Nabavka opreme

– Mi smo tražili od naših laboratorija da provedu analizu sadržaja te smjese, međutim, dobili smo odgovor da niti jedan naš laboratorij nije opremljen da izvrši takvu analizu. Stoga, prvi korak koji će ovo ministarstvo poduzeti jeste upravo nabavka neophodne opreme koja će omogućiti analizu sadržaja smjese za nargilu – kaže Ademaj.

Međutim, kako navodi ministrica, prema do sada dostupnim informacijama, može se govoriti o tome da je konzumiranje nargile veoma štetno te da svakako sadrži određeni dio prerađevina duhana.

– Prema ocjenama stručnjaka, konzumacija jedne nargile može se porediti s konzumacijom oko 20 cigareta. Budući da smo imali slučajeve da su mladi ljudi kolabirali zbog konzumacije nargile i uzimajući u obzir ozbiljnost situacije, Ministarstvo će svakako tražiti izmjene zakonodavstva u KS, koji je i najviše pogođen ovim problemom – naglasila je Ademaj.

Dodaje i to da će Ministarstvo, između ostalog, tražiti da se konzumiranje nargile ograniči na osobe starije od 18 godina i na taj način izravna s konzumiranjem cigareta.

– Također, bit će pokrenute i druge inicijative i izmjene drugih zakona koji tretiraju oblast konzumiranja duhanskih prerađevina. Potrebno je svakako obratiti pažnju i na uvoz smjese za nargilu, jer je i ta oblast kroz zakon neregulirana – ističe Ademaj.

Predsjednik Udruženja “Progresivnog razvoja organizacija i individua” (PROI) Samir Ibišević kaže da se pušenje nargile smatra kao nešto što je slobodno i, još gore, da je taj dim koji prolazi kroz vodu neškodljiv, jer je prošao kroz određenu filtraciju!?

– Međutim, to je jedno pogrešno mišljenje i pogrešan odnos prema ovoj masovnoj pojavi. Nargile u BiH naišle su na jedno plodno tlo iz razloga što kod nas pušenje nargile nije zakonski regulirano. Nargila je, definitivno, štetna i ona se treba tretirati kao i sve druge duhanske prerađevine – pojašnjava Ibišević.

I on napominje da aktuelni Zakon o kontroli duhana u svojim odredbama ne spominje ni nargilu ni elektronske cigarete niti mnoge druge duhanske proizvode, te da je potrebno nadograditi ovo zakonsko rješenje.

– Podržavamo inicijative u Skupštini KS da bismo zajedničkim snagama, napokon, riješili ovaj problem. Trenutno takve vrste barova cvjetaju i u njima se bez kontrole poslužuju i djeca, jer niko nema kompetencije da vrši nadzor nad ovom vrstom usluga – naglašava Ibišević.

Promjene u tijelu

Psihologinja i psihoterapeutkinja, volonterka Udruženja “Altius” Edina Mahmutović savjetuje da se više vremena treba odvojiti za edukaciju roditelja i mladih, budući da se problemom pušenja uopće, pa i konzumiranja nargile gotovo niko ne bavi.

Mahmutović: Bilo kakvo konzumiranje dima je štetno

– Sa psihološke strane, bilo kakvo konzumiranje dima je štetno. Kad osjetimo dim ili kad dim uđe u pluća, naš organizam to prepoznaje kao požar i kao prijetnju pa i potrebu da se bježi s tog mjesta. Međutim, problem je što mi ostajemo sjediti, a promjene u tijelu su neizbježne, u tom momentu se u organizmu oslobađaju masnoće da bismo mogli trčati i bježati. Tako da je sastav tog dima, kakav god on bio, štetan – pojašnjava Mahmutović.

Prema njenim riječima, nije u pitanju vole li mladi ili imaju li strast ili ljubav prema pušenju nargile, već je to odraz nepostojanja drugih opcija za relaksaciju, zabavu i odmor.

– Mislim da nema dovoljno opcija za mlade i odrasle, pa oni koriste nešto što im je najdostupnije, a u to spada i nargila. Mislim da treba mladima pružati različite opcije, pa možda da to budu besplatni časovi različitih vrsta sportova ili neki izleti u organizaciji škola i slični projekti. To danas nije u dovoljnoj mjeri prisutno, a roditelji su, također, više zauzeti poslovnim obavezama – smatra Mahmutović.

Jedno od rješenja vidi i u organiziranju grupa mladih ljudi koje bi se bavile određenim aktivnostima, a koje bi zamijenile sjedenje u kafićima i pušenje.

– Ne treba samo zabraniti konzumiranje nargile i drugih duhanskih proizvoda za mlade već, osim toga, treba im ponuditi alternativu koja će se njima učiniti lako dostupnom, tek onda će to imati efekta – naglasila je Mahmutović.

Izvor: AVAZ