UN: Klimatske promjene ugroziće izvore hrane i usporiti rast

Globalno zatopljenje ugroziće izvore hrane, usporiti svjetski gospodarski rast a možda već izaziva nepovratne štete u prirodi, pokazuje izvješće UN-a koje će biti objavljeno sljedeće sedmice i pojačati pritisak na vlade da djeluju.

Nacrt izvješća međuvladina odbora za klimatske promjene (IPCC) preporučit će mnoge načine prilagodbe povećanju prosječnih temperatura u svijetu te toplinskim udarima, poplavama i rastućim nivoima mora.

“Naučni razlozi za smanjenje emisije stakleničkih plinova i prilagodbu na klimatske promjene postaju sve uvjerljiviji”, kaže predsjednik IPCC-a Rajendra Pachauri za Reuters u Pekingu.

Naučnicii i predstavnici više od stotinu vlada na sastanku u Japanu od 25. do 29. marta trebali bi odobriti taj izvještaj. On će pomoći kreiranju politike uoči UN-ova summita u Parizu u 2015. na kojem bi se trebao postići dogovor o ograničenju porasta emisije stakleničkih plinova.

Nacrt na 29 stranica predviđa rizike poput nestašica hrane i vode i izumiranje životinjskih i biljnih vrsta. Procjenjuje se da bi se prinosi usjeva u budućnosti mogli kretati od zadržavanja sadašnjih nivoa do pada od dva posto na svakih deset godina u odnosu na svijet bez globalnog zagrijavanja.

Neki prirodni sustavi mogu biti suočeni s rizicima “iznenadnih ili drastičnih promjena” koje bi mogle značiti ireverzibilne trendove poput otapanja Grenlanda ili isušivanja amazonske prašume.

Izvješće upozorava na “znakove ranog upozorenja da se i koralni grebeni i arktički sustavi nepovratno mijenjaju”. Korali su ugroženi zatopljavanjem mora pa Arktik se brže otapa.

Klimatske promjene uticaće na gospodarski rast, smatra odbor. Porast temperature od 2,5 stepena Celzijusova u odnosu na predindustrijsko razdoblje mogao bi značiti “ukupne svjetske ekonomske gubitke između 0,2 i 2 posto dohotka”.

Gotovo 200 vlada suglasilo se da ograniči zatopljenje na manje od dva stepena Celzijusova u odnosu na predindustrijsko razdoblje uglavnom ograničavajući emisiju koja je posljedica sagorijevanja fosilnih goriva.

Temperature su već narasle oko 0,8 stepeni Celzijusovih.

“Široki raspon uticaja klimatskih promjena već se događa”, kaže Chris Field sa sveučilišta Stanford. “Rizici su mnogo veći s porastom zatopljavanja nego bez toga zatopljavanja.”

Izvještaj se bavi opcijama poput poboljšanog planiranja za nepogode poput uragana ili poplava, napora da se razviju kulture otpornije na sušu ili poplave, mjera za očuvanje vodnih zaliha i energije ili raširenijeg korištenja osiguranja.

Prema istraživanju javnog mnjenja veliki dio stanovništva još uvijek ne vjeruje u opasnosti globalnog zatopljavanja. Tako u dvije zemlje koje su najveći proizvođači stakleničkih plinova tek 40 posto Amerikanaca i 39 posto Kineza vjeruje da zatopljavanje predstavlja veliku prijetnju.

Net.hr