Upitna egzistencija ljudi koji žive od novca dijaspore

Upitna egzistencija ljudi koji žive od novca dijaspore

Dijaspora je od aprila do kraja juna ove godine u BiH poslala 220 miliona KM manje u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Centralna banka BiH.

– Ukupni tekući transferi u drugom kvartalu iznosili su oko 904 miliona KM, od čega se na novčane doznake iz inozemstva odnosilo oko 554 miliona, a ostatak na ostale transfere – navodi se u informaciji.

Ekonomista Zoran Pavlović kazao je za “Avaz” da su građani BiH ovisni o novcu koji stiže iz dijaspore.

Manjak priliva bio je očekivan. Jedini je problem što niko od dužnosnika nije o tome razmišljao. Zbog toga nisu donesene mjere kojima bi se dijaspori dozvolilo da dođe ove godine. Dijaspora nije znala može li doći u BiH ili ne, koristili su godišnje odmore na drugim destinacijama – istakao je Pavlović.

On smatra da smo sami sebi iskopali rupu u koju smo upali.

– Dijaspora ima problem s koronavirusom kao i mi, pa jedan dio novca nije poslan u BiH zbog toga, a, s druge strane, nisu došli ovdje na odmor, pa tako nisu ni donijeli novac koji obično ostavljaju u BiH. Posebno ako uzmemo u obzir da će FBiH oporezovati doznake od dijaspore sa 10 posto. Zemlja smo u kojoj niko ne misli unaprijed – naglasio je Pavlović.

Na ovaj način, kaže naš sagovornik, dovedena je u pitanje egzistencija ljudi koji žive od doznaka dijaspore.

– Problem je ozbiljan, isto kao da smo bolesnik kojem treba krv, a nje nema. Pitanje je kako ćemo savladati ovu finansijsku situaciju s onoliko sredstava koliko imamo. Neko bi morao biti smijenjen zbog ovakvih propusta – zaključio je Pavlović.

Ekonomista Admir Čavalić kaže kako je, ovisno o obuhvatu, procjena da je učešće dijaspore u bh. ekonomiji od 10 do 15 posto.
Visoko učešće

– Ovo je izuzetno visoko učešće, slično kao turizam za Hrvatsku, što znači da bilo kakve promjene ove varijable imaju značajan utjecaj na domaću ekonomiju. Specifičan odnos s dijasporom i njena brojnost čine bh. ekonomiju izloženom brojnim rizicima usljed recesijskih dešavanja. Podaci već sada pokazuju da dolazi do pada doznaka, ali se još gore promjene očekuju krajem ove i u narednoj godini – pojasnio je Čavalić.


Socijalni nemiri

Čavalić ističe da se naša dijaspora ponaša kao i većina građana BiH u uvjetima krize.

– Poseban problem odnosi se na mogućnost socijalnih nemira, odnosno ugrožavanja socijalnog mira. Dijaspora je upravo taj korektivni faktor za nedostatke domaćih programa socijalne pomoći – istakao je Čavalić za Avaz.

AVAZ

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE