Upoznajte Imera Muhovića, čovjeka koji iz hobija radi posao koji bi trebao CIK

Brojni građani iskazali su nezadovoljstvo zbog spore obrade podataka CIK-a u izbornoj noći, gdje su čak političke stranke imale potpunije podatke o broju glasova za pojedine kandidate i stranke. S druge strane, u BiH se izborni podaci veoma sporo analiziraju, ocjene se donose na osnovu paušalnih stavova analitičara, dok je statistika u velikoj mjeri zanemarena.

“Praćenje situacije u SAD-u u vezi s izborima, miješanjem u izbore i raznim člancima o tome kako su kandidati vodili kampanje, inspirisalo me da potražim da li nešto slično postoji za BiH. Ali kako toga nije bilo, odlučio sam da to uradim sam. Tako su krenule one prve analize vezane za volatilnost glasača ili ‘swing’ općine. Ideju za karte na dan izbora sam dobio prateći rezultate turskih, engleskih i američkih izbora. Kod njih različite novinske agencije na izborni dan izbace web stranice koje uživo kupe podatke od izborne komisije (ili čak samih stranaka) i proizvode interaktivne mape, tako da ljudi u roku od nekoliko sati već znaju detalje ko je kako glasao i kako ide raspodjela mandata”, kazao nam je Muhović.

Poručuje da je razočaran slabom ponudom s analitičke strane, jer smo umjesto nekih jasnih pregleda izbornih podataka dobili komentare analitičara koji nisu zasnovani na izbornoj statistici koliko na osobnom mišljenju koje dolazi s popriličnom količinom ličnih predrasuda.

“Vjerujem da glasači imaju pravo da zahtijevaju jasan i precizan pregled glasova pa da sami mogu doći do nekih zaključaka bez utjecaja dežurnih komentatora. Doduše, kartografski prikazi koje sam koristio i nisu previše informativni, jer ta vrsta karte (choropleth) ne prikazuje gustoću naseljenosti. Po mojoj karti predsjedničke utrke bi se reklo da su Dragan Čović i Milorad Dodik apsolutni pobjednici izbora, jer je ogroman dio karte u njihovim bojama, ali ne prikazuje da su najbolje rezultate ostvarili u najnenaseljenijim regijama BiH, kao što bismo, recimo, mogli vidjeti na ovoj tačkastoj karti koju sam napravio prije nekoliko mjeseci”, ističe Muhović.

Dodaje da će, kada brojanje glasova bude završeno, napraviti slične analize za ove izbore, pa će situacija biti malo jasnija, a vjerujem da će se do tada i ohladiti neke vrele glave, jer je stvarno bilo bespotrebno napetih komentara.

Planovi za budućnost

“Na dan izbora sam informisan da CIK-ova aplikacija pruža mogućnost automatizacije skidanja podataka, što mi nije bilo poznato do tog trenutka, budući da sam prethodno radio sa starijim rezultatima koji nisu koristili istu, koja je nabavljena 2016. za lokalne izbore. Da sam toga ranije bio svjestan i da sam imao vremena da se pripremim, već u nedjelju bi jedna takva aplikacija bila spremna za prijenos analiza uživo, ali kako nisam bio, to će već čekati lokalne izbore 2020.”, kazao nam je.

Muhović je u međuvremenu napravio nekoliko zanimljivih infografika, a jedna od njih je i ona koja prikazuje u kojim općinama je bila najveća izlaznost na izborima, kao i ona koja prikazuje koji dijelovi BiH su podržali određenog kandidata za Predsjedništvo BiH.

Muhović je magistar genetskog inžinjeringa s Internacionalnog Burch Univerziteta, iako je primarno ljubitelj bioinformatike, koja se šire definiše kao manipulacija podataka dobijenih eksperimentima u genetskom inženjeringu, dakle DNK analize.

Olakšati građanima

“Prvi susret s kartografskim tipom podataka sam imao prije nekoliko godina radeći na projektu vezanom za osiromašeni uranij na Balkanu sa Larisom Bešić i Adnom Ašić, dvjema fantastičnim mladim naučnicama, pod vodstvom profesorice Amine Kurtović-Kozarić koja je bez sumnje među našim najboljim akademskim stručnjacima. Kasnije dobijam poziciju inžinjera bioinformatike na ITN (Innovative Training Network) projektu SINGEK konzorcija koji se bavi obukom stručnjaka za jednoćelijsku genomiku, gdje se fokusiramo na analizu DNK pojedinačnih ćelija, umjesto većeg broja sličnih ćelija. Ovo je novo područje koje je EU prepoznala kao bitno u budućnosti, gdje se radi s veoma malim količinama DNK, što predstavlja jednu posebnu vrstu izazova. Tu me je prije nekoliko mjeseci zapao projekt gdje pravim web aplikaciju za kartografsku projekciju rasprostranjenosti mikroba u globalnim okeanima i morima, to iskustvo mi je omogućilo da za nepuna dva sata završim izborne karte”, naglasio je.

Poručuje da je suština njegovih zadataka unutar ovog projekta da olakša kolegama naučnicima da analiziraju svoje podatke, jer veliki dio tog posla je “igranje” i istraživanje podataka, a to iziskuje veliku tehničku sposobnost s programerske strane, koju puno biologa ne posjeduje, jer nije lako objediniti te dvije grane.

“Analiza podataka mi je trenutno samo hobi kojim se bavim vikendima te bih želio da i našim sugrađanima pružim sličnu mogućnost jednostavne analize javno dostupnih podataka. Koga zanimaju daljnji projekti, kojih će svakako biti, kako u vezi s izborima, tako i u vezi s kriminalom u Sarajevu, analizama naučnih publikacija u BiH i čega sve ne, može me pratiti na blogu.

Klix.ba