AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Bosna i Hercegovina opet je, ne po dobrom i ne svojom voljom, isplivala u centar evropske, ali i svjetske pažnje. Do sada su objavljena dva “non papera” koja su uzdrmala javnost, a govore o izmjenama ustavnog uređenja i teritorijalnoj podijeli naše države. No, postoji li i treći? Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, a na što sumnjaju i novinari slovenskog portala Necenzurisano, vrlo je vjerovatno da su posljednjih mjeseci skrojena tri tzv. “non papera” odnosno neslužbena dokumenta čiji autori nisu poznati, ali koji se interesuju za radikalne promjene na Balkanu, a naročito u BiH, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji.

Prvi “non paper” je djelo Hrvatske, koji je izazvao i reakciju člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da i on u Brisel pošalje “non paper”. Hrvatske ideje iz marta ove godine su podržale Mađarska, Slovenija, Grčka, Kipar i Bugarska.

Ovim dokumentom u Zagrebu se nastavlja dugotrajna diplomatska ofanziva za promjene izbornog zakonodavstva u BiH, a razmatrat će se na narednom sastanku šefova diplomatija EU o Zapadnom Balkanu.

Kao što je već poznato Zagreb želi izmjene Izbornog zakona BiH kojim bi se omogućio izbor “legitimnog predstavnika Hrvata u BiH”, koji bi bio po mjeri HDZ-a i u Hrvatskoj i u BiH.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je kazao da bi izmijenjeni izborni zakon uklonio diskriminaciju i da bi se time poštovala ravnopravnost tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata.

U Sarajevu je jučer kazao: “To nije miješanje u unutrašnja pitanja BiH. Mi u EU raspravljamo o jednoj zemlji koja želi biti članica EU. Hrvatskoj kao članici EU je u interesu dati priliku zemljama Zapadnog Balkana”, rekao je on.

No analitičari upozoravaju bi takva izmjena Izbornog zakona ozbiljno ometala sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok neki smatraju da je to uvod u stvaranje trećeg entiteta u BiH.

Oni koji idu dalje, smatraju da bi to vodilo ka crtanju novih granica što bi moglo ići i prema stvaranju prilika za otcjepljenje RS-a, a što vodi ka ratnim sukobima. Tu su i “problemi” u Sjevernoj Makedoniji, ali i na Kosovu.

Nakon ovoga nije dugo trebalo da svjetlost dana ugleda još jedan “non paper” iza kojeg se pretpostavlja da dijelom stoji premijer Slovenije Janez Janša, blizak mađarskom premijeru Viktoru Orbanu koji ima tijesne veze s Rusijom. Poznati po antimigrantskim stavovima, ali i po islamofobičnim izjavama.

Obojica su u mnogo čemu politički slažu u BiH s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom koji je trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH i sada zagovara “mirni razlaz”.

Janša nikada nije demantovao postojanje ovog “non papera”, osim što je rekao da on nije ni bio u mogućnosti da ga lično uruči predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu. Slovenski novinari sumnjaju da su do Michela papiri stigli preko Janšinog političkog partnera, Viktora Orbana, tokom sastanka Višegradske grupe sredinom februara ove godine.

Plan tzv. “tihog ispitivanja” pulsa javnosti, mogućnosti i prilika kako na Balkanu tako i u centrima moći u Washingtonu, Briselu, Berlinu, Parizu i Moskvi se mogu pronaći u uvodnim koracima “non papera” koji je potekao iz Slovenije.

Dok su iz SAD-a poslane snažne poruke da teritorijalni integritet i suverentitet BiH nikada neće doći u pitanje te da entiteti nemaju budućnost izvan BiH, službeni Brisel i dalje šuti.

Odgovori 12. i 14. aprila na upite Evropskom vijeću
Odgovori 12. i 14. aprila na upite Evropskom vijeću

Na upite portala Klix.ba Evropskom vijeću kako komentarišu navode o “non paperu” koji govore o podjeli BiH, odgovorili su nam kako “skupljaju sve informacije”, ali da i dalje ne mogu potvrditi da li takvi dokumenti uopće i postoje. Iz EU nam niti u jednom mailu nisu niti demantovali mogućnost postojanja takvih neslužbenih papira.

Da li postoji treći “non paper”, vrlo je izvjesno, a sumnja se da iza njih stoji službena Budimpešta. Podsjetit ćemo da je jednom prilikom iza Orbanovih leđa stajala karta s etnički podijeljenom BiH.

Šta bi treća tura neslužbenih dokumenata mogla otkriti, kakva je daljnja ideja razbijanja nezavisnih država i pripajanja određenih dijelova “onim drugim” i kako neko u snovima zamišlja novu Evropu – za sada ostaje tajna.

Za kraj, pogledajmo se šta se navodi u planu, nazovimo ga, slovenskog “non papera”. Prva dva koraka su, slobodno možemo reći, obavljena ili su u toku.

a) Tihim postupcima, provjeriti mogućnosti donošenja plana provjerom kod donosioca odluka u regiji.

b) Tihim postupcima, provjeriti podršku za plan kod donosioca odluka u međunarodnoj zajednici.

c) Pripremiti sveobuhvatan program komunikacija za predstavljanje plana javnosti, uzimajući u obzir različite vrste atmosfere u pojedinim dijelovima regije.

d) Ako se EU, Sjedinjene Američke Države i većina donosioca odluka u regiji slažu s planom i koracima za njegovu provedbu, EU preuzima inicijativu i formalizira je.

e) Pokrenuti proces komunikacije usmjeren na različite grupe javnosti.

f) Svi potrebni formalni bilateralni postupci za provedbu plana koji su sinhronizirani i finalizirani u pravnom smislu pokreću se prema logičnom slijedu.

U fus noti se ističe: Ako se tihim postupkom provjere i ispravkama plana utvrdi da potreban sporazum regionalnih i međunarodnih donosilaca odluka ne može biti zagarantovan, non-paper ostaje non-paper do daljnjeg razvoja događaja.

Dakle, ne bude li podrške, “non paper” će završiti u korpi za smeće. Do nekih novih kartografa ili bolje rečeno ekstremista i radikala koji žele ponovo zapaliti Balkan.