Uprkos značajnom rastu prihoda, entiteti dobili manje: Udvostručen vanjski dug FBiH i RS

Prihodi od indirektnih poreza u prva tri mjeseca 2023. iznosili su 2,429 milijardi maraka i za 200 miliona KM, ili 8,95 posto veći su u odnosu na isti period 2022. godine. Samo u martu prikupljeno je 858 miliona KM, što je za 52 miliona više u odnosu na mart 2022. godine.

Enormna zaduženja

Ipak, uprkos rastu prihoda, entiteti su dobili manje sredstava, jer su u prvom tromjesečju ove godine i FBiH i RS udvostručili svoj ukupan vanjski dug.

– Za finansiranje državnih institucija u prva tri mjeseca 2023. godine raspoređen je iznos od 214 miliona KM. Federaciji je raspoređen iznos od 744 miliona KM, Republici Srpskoj 421 milion KM i Distriktu Brčko 51 milion KM – kazao nam je Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Zabrinjavajuće zvuči podatak da su entiteti u stopostotnom iznosu uvećali svoj vanjski dug, koji je od januara do marta u FBiH sa 115 narastao na 230, a u RS sa 53 na 105 miliona KM.

Na tvrdnje da kroz sistem raspodjele prihoda FBiH dobiva oko 700 miliona manje nego što građani ovog entiteta uplate u državnu kasu, Kovačević odgovara da je sistem raspodjele prihoda zasnovan na krajnjoj potrošnji, a ne mjestu uplate poreza. O koeficijentima raspodjele odlučuje Upravni odbor UIO, koji je posljednjom odlukom FBiH rasporedio 62,94, RS – 33,51, a Distriktu Brčko fiksnih 3,55 posto, određenih odlukom OHR-a.

Krajnji kupci

– Prihodi od indirektnih poreza ne mogu se dijeliti na način da se svakome rasporede sredstva prema mjestu uplate PDV-a. Firma sa sjedištem u Sarajevu, naprimjer, koja ima poslovnice širom BiH, vrši jednu uplatu u Sarajevu, ali tu je novac svih građana BiH koji su PDV platili kao krajnji kupci. Zato se podaci po općini uplate ne mogu smatrati relevantnima, jer je sasvim logično da je uvjerljivo najviše prihoda uplaćeno u Sarajevu, gdje je sjedište najvećih obveznika poput telekom operatera, elektroprivreda, lanaca marketa, kompanija koje se bave prodajom nafte, cigareta i slično – pojasnio je Kovačević.

U UIO ne raspolažu podacima o namjeni utrošenih sredstava koja su dospjela na naplatu, već uplate vrše na osnovu anuitetnih planova dostavljenih iz entiteta i Distrikta Brčko, ali enormna zaduživanja entiteta u konačnici rezultiraju manjim prihodima i nezadovoljstvom nižih nivoa vlasti.

* 41 milion KM manje nego u istom periodu prošle godine dobila je Federacija BiH.

* 52 miliona KM manje nego u prvom tromjesečju 2022. dobila je Republika Srpska.

avaz