Uslijed poplava i klizišta u BiH raseljena 89.981 osoba

Uslijed poplava i klizišta u BiH raseljena 89.981 osoba

Vijeće ministara BiH upoznato je na današnjoj sjednici s Informacijom Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o posljedicama poplava u BiH i pitanjima raseljenja i obnove stambenih jedinica, kojom se naglašava da je saniranje štete nastale na stambenim jedinicama u vrhu prioriteta za rješavanje u narednom razdoblju te u tom pravcu pozvalo donatore da svoja raspoloživa sredstva usmjere, prije svega, u obnovu stambenih jedinica u najkraćem mogućem roku, javlja Anadolu Agency (AA).

Radi smanjenja problema raseljenja uzrokovanog poplavama i stvaranja uvjeta za normaliziranje života, jedan od prioriteta je obnova i osposobljavanje zdravstvenih ustanova, škola i drugih javnih objekata.

Prema Informaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, uslijed poplava i klizišta u BiH je raseljena je 89.981 osoba, potpuno su srušene 1.943 stambene jedinice, dok je 41.306 stambenih jedinica oštećeno, što je ukupno 43.249 stambenih jedinica, odnosno obitelji koje trebaju stambeno zbrinjavanje.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će redovito svaka tri mjeseca, a po potrebi i češće, dostavljati Vijeću ministara BiH informacije o rješavanju pitanja stanovanja, uzrokovanog poplavama i klizištima, s prijedlogom mjera za unapređenje stanja u ovoj oblasti.

Vijeće ministara BiH zatražilo je od Interresorne radne skupine informaciju o realizacije zaključka sa 106. sjednice Vijeća ministara BiH u svezi s dostavljanjem prijedloga kriterija o raspodjeli pomoći nakon majskih poplava u BiH.

Ugovor o granicama sa Crnom Gorom i vozačkim dozvolama sa Turskom

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog osnova za pregovaranje i zaključivanje Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kojim se unapređuju bilateralni odnosi, ispunjavaju obaveze preuzete Poveljom Ujedinjenih naroda i šalje pozitivna poruka zemljama u regiji, evropskim i globalnim partnerima o spremnosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore da sporazumno urede preostala otvorena pitanja.

Prema Ugovoru, državna se granica proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu. Rok za obilježavanje državne granice na terenu je do tri godine od stupanja na snagu ovog ugovora. Ministarstvo civilnih poslova dostavit će prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, koji će građanima dviju država omogućiti da za vrijeme legalnog boravka na teritoriju druge države mogu podnijeti zahtjev za izdavanje zamjenske vozačke dozvole bez polaganja teoretskog i praktičnog dijela vozačkog ispita. Ministarstvo komunikacija i prometa dostavit će prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika predložen je ministar Damir Hadžić.

Izmjene administrativnih taksi

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je Odluku o izmjenama tarife administrativnih taksi u dijelu koji se odnosi na dozvole za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza putnika i stvari.

S ciljem stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja i osiguranja veće konkurentnosti prijevoznika iz Bosne i Hercegovine Odlukom je predviđeno umanjenje propisanih iznosa administrativnih taksi i njihovo usklađivanje s taksama zemalja iz okruženja.

Sukladno ovoj odluci, preduzeća će za prvu dozvolu da na redovitoj liniji u međunarodnom cestovnom prijevozu mogu obavljati prijevoz putnika ili vršiti tranzit motornim vozilima platiti 300 KM, a za svaki sljedeći primjerak dozvole, s ovjerenim prilozima, platit će naknadu u iznosu od 40 KM. Strana fizička ili pravna osoba oslobađa se obveze plaćanja takse po ovoj tarifnoj osnovi pod uvjetima reciprociteta.

Za dozvolu obavljanja međunarodnog cestovnog prijevoza stvari fizičke ili pravne osobe će po svakoj bilateralnoj pojedinačnoj dozvoli plaćati iznos od 10 KM, a po svakoj dozvoli s višekratnom upotrebom iznos od 500 KM za CEMT dozvolu, odnosno 250 KM za godišnju bilateralnu dozvolu. I u ovom slučaju je strana fizička ili pravna osoba oslobođena obveze plaćanja takse pod uslovima reciprociteta.

Anadolija

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE