Ustavni sud BiH privremeno van snage stavio Zakon o finansiranju političkih organizacija iz RS-a

Ustavni sud BiH je danas održao vanrednu elektronsku plenarnu sjednicu na kojoj je usvojio zahtjev za donošenje privremene mjere u predmetu u kojem je Darko Babalj, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija.On je od ove institucije tražio i da donese privremenu mjeru.Ustavni sud BiH je današnjom odlukom, odnosno Odlukom o privremenoj mjeri privremeno stavio van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija koji je usvojen na 22. posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 21. maja 2025. godine.Ustavni sud je u obrazloženju, između ostalog, istakao da postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou, kada je riječ o javnom finansiranju političkih stranaka/organizacija, ukazuje na argumentiranu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i rezultirati različitim tretmanom u ostvarivanju političkih prava i aktivnosti političkih stranaka iz entiteta RS.Smatraju, kako navode, relevantnom i činjenicu da se postupak odlučivanja odvija u samom završetku budžetske godine kada je potrebno izvršiti raspodjelu već planiranih sredstava.Nedonošenje privremene mjere bi, u slučaju da zahtjev podnosioca naknadno bude usvojen, dovelo do situacije u kojoj se ta sredstva više ne bi mogla rasporediti za tekuću godinu te bi njihova isplata bila onemogućena. Dodatno, zbog iste okolnosti, postoji realna mogućnost da sredstva za javno finansiranje političkih subjekata uopće ne budu planirana u budžetu RS za 2026. godinu”, saopćeno je.Time bi važenje spornog zakona, ukoliko bi bio proglašen neustavnim, proizvelo dugotrajne nepovratne posljedice koje bi se odrazile ne samo na raspodjelu sredstava za 2025. godinu već i na ukupnu mogućnost osiguranja zakonski predviđenog nivoa finansiranja u godini održavanja općih izbora, navodi se u saopćenju.U vezi s tim, Ustavni sud je podsjetio da se naredne godine, odnosno u oktobru 2026. godine održavaju opći izbori i da će prije raspisivanja izbora političke stranke i nezavisni kandidati morati preduzimati aktivnosti pripreme za izbore. Ta okolnost dodatno naglašava neposredne i potencijalno nepopravljive posljedice primjene osporenog zakona za političke stranke”, istakli su u saopćenju.Iz ove pravosudne institucije smatraju da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenog zakona prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice te podsjećaju da odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira odluku o meritumu zahtjeva.Pojasnimo, ovaj zakon je poslan u parlamentarnu proceduru NSRS nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt ranije obustavio budžetsko finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske.Narodna skupština RS-a je odlučila većinom glasova da se svim strankama u RS-u obustavi finansiranje iz budžeta.Tačnije, ovim zakonom se regulisalo da se političke organizacije finansiraju iz članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih lica, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja svojih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu političke organizacije i dobiti privrednog društva koje je u vlasništvu političke organizacije.OSCE je poručio da ovaj zakon može dovesti do povećanja prostora za političku korupciju, kao i do nejednakog tretmana između vladajućih i opozicionih partija te da se ugrožava pravo svih političkih aktera u Republici Srpskoj da djeluju kroz demokratske mehanizme.O ovome se oglasio i Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) koji je rekao da će ovakav zakon, između ostalog, omogućiti izvlačenje javnog novca u stranačke kase preko privilegovanih privatnih preduzeća, dok će s druge strane teško pogoditi sve stranke koje nemaju kontrolu nad javnim resursima.