Ustavni sud: Zakon o zabrani diskriminacije u skladu s Ustavom, sudovi moraju poštovati odluke Ustavnog suda

Ustavni sud BiH utvrdio je da su odredbe Zakona o zabrani diskriminacije o tužbama za naknadu štete i rokovima za podnošenje tužbi u skladu s Ustavom BiH. Ova odluka je objavljena u novom broju “Službenog glasnika BiH”.

Zahtjev je Ustavnom sudu uputio Vrhovni sud FBiH, a pitanje je proizašlo iz spora sudija o naknadi za pripravnost.

O čemu je zapravo riječ

Ustavni sud je 2021. (odluka U-7/21) utvrdio da Zakon o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca FBiH diskriminira nosioce pravosudnih funkcija jer ne propisuje naknadu za dežurstvo i pripravnost. Zakon je izmijenjen tek u augustu 2022. Sudije jednog općinskog suda tražile su zatim naknadu i za period prije te odluke, od novembra 2019. godine.

Općinski sud u Visokom im je to priznao, a presudu je potvrdio Kantonalni sud u Zenici. Vrhovni sud FBiH je u septembru 2024. ukinuo taj dio presude uz obrazloženje da odluke Ustavnog suda obavezuju od dana objave, a ne unazad. Kantonalni sud je potom odbio tužbene zahtjeve u tom dijelu.

U julu 2025. Građansko odjeljenje Vrhovnog suda FBiH zauzelo je suprotan pravni stav: da se diskriminacija i naknada štete mogu tražiti i za period prije odluke Ustavnog suda. Zbog toga je sutkinja Vrhovnog suda FBiH Silvana Brković-Mujagić u januaru 2026. Ustavnom sudu postavila pitanje jesu li osporene odredbe zakona dovoljno jasne po tom pitanju.

Šta je odlučio Ustavni sud

Ustavni sud je zaključio da su osporene odredbe jasne, precizne i predvidive, te da ne sprečavaju sudove da poštuju odluke Ustavnog suda. Iz obrazloženja proizlazi nekoliko poruka:

Redovni sudovi ne smiju sami, od slučaja do slučaja, ocjenjivati je li neki propis u skladu s Ustavom. Ako imaju sumnju, pitanje trebaju proslijediti Ustavnom sudu.

Samo Ustavni sud odlučuje od kada djeluje njegova odluka. U pravilu djeluje od dana objave (ex nunc), a unazad (ex tunc) samo izuzetno, kada to sud izričito navede i obrazloži.

Svi sudovi moraju poštovati praksu Ustavnog suda. Sud podsjeća da se tako postupilo i u predmetu Pinkas i drugi protiv BiH, u kojem je Evropski sud za ljudska prava 2022. utvrdio da nije bilo povrede prava jer odluke kojima se zakon proglašava neustavnim nisu imale retroaktivno djelovanje.

Šta to znači za sudije

Odluka ne rješava konkretan spor o naknadi za pripravnost i ne govori hoće li sudije dobiti novac za raniji period. Poruka da sudovi ne mogu sami određivati vremensko djelovanje odluka Ustavnog suda ipak dovodi u pitanje stav koji je u julu 2025. zauzelo Građansko odjeljenje Vrhovnog suda FBiH. Podnositelj zahtjeva naveo je da nije zanemariv broj sličnih predmeta i da sudovi postupaju različito.