Uvijek ima onih koji bi sa prevare državu: Novac od 90.000 firmi slio bi se u džepove 15 do 20 privatnika

Neminovnost uvođenja softverske fiskalizacije, naziv je skupa održanog u organizaciji Udruženja poslodavaca FBiH u saradnji sa Sarajevo School of Science and Technology. Faruk Hadžić, profesor sarajevskog Fakulteta ekonomije i biznisa, istakao je da je ključni cilj provedba softverske fiskalizacije, ali da je generalni problem što “nemamo analizu o tome da li će troškove snositi preduzeća ili će sve biti pokriveno iz budžeta FBiH”.

Polovična rješenja

– Trebaju biti jasno urađene procjene koje će pokazati da li je u tom smislu bolje softversko uvođenje fiskalizacije u odnosu na sadašnji model. Uzrok problema je i vrlo loše urađen fiskalni sistem u BiH, odnosno velika poreska opterećenja. I akademska zajednica je prilično pasivna i rijetki su pojedinci koji smiju javno iznijeti svoj stav, a mislim da je dijelom za to odgovorna politika u BiH, koja bilo kakav komentar koji dolazi iz zajednice, u slučaju da im se ne sviđa, dočeka na nož i onda dolaze lične uvrede i napadi. Zato imamo polovična rješenja, kaže Hadžić i dodaje da je i do mentaliteta građana.

– Bez obzira na to ima li softver ili ne, uvijek ćete imati nekoga ko će prevariti državu, a da bismo to pokušali smanjiti, moramo imati što manje poreskih opterećenja, kaže.

Mladen Pandurević iz UPFBiH navodi da nije cilj poslodavaca “rušiti bilo kakva rješenja, nego uvesti najbolja, odnosno veću finansijsku disciplinu, kao i više ubrojanih javnih prihoda”.

– Centralno pitanje nije koliko ovo košta, mada je negdje oko 80 miliona maraka, nego je problem što će 90 hiljada privrednih subjekata u FBiH platiti taj iznos u džepove 15 ili 20 privatnika, koji će na tome zaraditi. Sve zemlje koje u zadnje vrijeme uvode fiskalizaciju, uvode i softversku i to je očigledan signal da moramo imati najbolja rješenja koja garantuju najveći stepen naplate javnih prihoda. S rješenjem koje predlažemo inspektor bi uz elektronski uređaj prošao čitavu kafanu, provjerio sve i vidio da li je to na serveru Poreske uprave, smatra Pandurević.

Moramo razviti poreski moral tako što će svaki građanin vidjeti kako država pametno troši poreski novac, kaže Silajdžić

Dok softverska fiskalizacija uvedena početkom ove godine u susjednoj Hrvatskoj daje odlične rezultate, u RS-u će se primijeniti najvjerovatnije od Nove godine, a Srbija je u postupku primjene istog modela. Vlada FBiH se još ne obazire na nove tehnologije i insistira na starijim rješenjima. Profesor Ekonomskog fakulteta Vedad Silajdžić navodi da se zakoni trebaju donositi kako bi se otklonili identifikovani problemi i stvorilo konkurentno okruženje za privredu.

– Raduje me činjenica da je firma Halcom počela izdavati elektronske potpise u BiH, ali je tuga što se radujemo nečemu što se trebalo desiti 2006, kaže Silajdžić.

Željko Matković, izvršni direktor firme Config, smatra da 60 posto poreskih obveznika posjeduje ručnu kasu i da im je preveliki trošak prelazak na softversku fiskalizaciju.

– Primjeri Hrvatske i Crne Gore su pokazali da se softveri koji su bili besplatni trenutno naplaćuju od 20 do 40 eura mjesečno. U konačnici, trenutni financijski sustav je isplatniji za sigurno 60 posto, a možda i više fiskalnih obveznika, smatra.

Odgovara i na naše pitanje da li bi softver riješio probleme naplate noćenja u mnogim bh. gradovima, gdje se isključivo plaća gotovinom, a država gubi milione maraka.

Pet minuta

– Novi fiskalni uređaj omogućuje QR kod na računu, gdje je rezultat softverske fiskalizacije i novih fiskalnih uređaja isti. Svaki račun se šalje u poreznu upravu i ide u real time, gdje je odgoda nekih pet minuta. Softverskoj fiskalizaciji se treba pristupiti studiozno i prvi korak je studija u koju bi bili uključeni svi akteri fiskalizacije, da se vidi kakav model je u konačnici najbolji i, naravno, Zakon o elektronskom potpisu, kaže Matković.

Jedan od preduslova za softversku fiskalizaciju je Zakon o elektronskom potpisu koji još nije implementiran ni usaglašen s direktivama EU.