Želite pročitati objavu ukratko?
AI sažetak
Bosna i Hercegovina planira ograničiti uvoz polovnih putničkih automobila koji ne ispunjavaju najmanje Euro 6 ekološki standard, a najavljeni početak primjene ove mjere je 1. april 2027. godine.
Najavio je to još uvijek aktuelni ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto.
Euro 6 je šesta generacija europskih standarda o emisiji štetnih plinova koje moraju zadovoljavati motorna vozila.
Mjera se uvodi u okviru podzakonskih akata Zakona o sigurnosti u saobraćaju na putevima u BiH.
Dok se kao jedan od ciljeva navodi smanjenje zagađenja i podmlađivanje voznog parka, otvara se pitanje koliko građani u BiH zaista mogu priuštiti novije automobile i hoće li ograničavanje uvoza dodatno utjecati na cijene polovnjaka.
Ovi brojevi pokazuju koliko je tržište polovnih automobila važno za građane, ali i koliko će eventualna ograničenja uvoza otvoriti pitanja sigurnosti, ekologije i kupovne moći stanovništva.
Euro 6 nije garancija tehničke ispravnosti
Iako se starost vozila često dovodi u vezu sa sigurnošću u saobraćaju, sama godina proizvodnje, odnosno ekološka norma, ne mogu biti jedini pokazatelji tehničke ispravnosti automobila.
Mirzet Sarajlić, sudski vještak saobraćajne struke, za Faktor upozorava da kod starijih vozila posebnu pažnju treba posvetiti stanju kočionog sistema, pneumatika, upravljačkog mehanizma, sistema oslanjanja i svjetlosno-signalnih uređaja.
– Istrošeni pneumatici, neujednačeno kočenje ili povećani zazori u upravljačkom mehanizmu mogu značajno utjecati na mogućnost izbjegavanja saobraćajne nezgode, naročito u nepovoljnim vremenskim uvjetima – objašnjava Sarajlić.
Koliko tehnička ispravnost može biti važna u kritičnim situacijama, ilustruje i primjer zaustavnog puta.
– Naprimjer, automobil koji se kreće brzinom od 80 km/h za samo jednu sekundu pređe približno 22 metra. Ukoliko vozač zakasni s reakcijom, a vozilo uz to ima neispravan kočioni sistem ili istrošene pneumatike, prostor potreban za zaustavljanje može biti znatno veći – upozorava naš sagovornik.
Ipak, ističe da je važno razlikovati tehnički nedostatak utvrđen na vozilu od tehničkog nedostatka koji je stvarno doprinio nastanku saobraćajne nezgode.
Mirzet Sarajlić
FOTO: Privatna arhiva
Upravo zbog toga Sarajlić smatra da je potrebno unaprijediti kontrolu tehničkih pregleda, osigurati dosljednu primjenu kriterija i spriječiti da tehnički pregled postane samo administrativna formalnost.
– Ove dvije mjere imaju različite ciljeve i ne treba ih međusobno suprotstavljati. Ograničavanje uvoza prema Euro normi utječe na ekološke karakteristike vozila koja tek ulaze u vozni park, dok kvalitetan tehnički pregled neposredno utječe na kontrolu ispravnosti vozila koja već svakodnevno učestvuju u saobraćaju – pojašnjava Sarajlić.
Dodaje da su kvalitetniji tehnički pregledi posebno važni za otkrivanje neispravnih kočnica, pneumatika i upravljačkih sistema.
– Sigurnost saobraćaja ne počinje na granici prilikom uvoza automobila, nego svakog dana kada tehnički ispravno vozilo izađe na cestu – poručuje Sarajlić.
Hoće li polovnjaci poskupjeti?
Dok stručnjaci za saobraćaj ukazuju na važnost tehničke ispravnosti i savremenih sigurnosnih sistema, ekonomisti upozoravaju da bi ograničavanje uvoza moglo utjecati na tržište polovnih automobila.
Ekonomista Igor Gavran smatra da zabrana može doprinijeti rastu cijena vozila koja su već na domaćem tržištu.
– Svakako bi mogla doprinijeti povećanju cijena, jer će priliv starijih vozila izvana biti zaustavljen, pa se time i konkurencija ograničiti, ali sve zavisi i od tražnje – kaže Gavran.
Prema njegovoj ocjeni, rast cijena neće jednako pogoditi sve građane. Posebno bi mogli biti pogođeni oni koji prvi put kupuju automobil i nemaju postojeće vozilo koje bi prodali.
Igor Gavran
FOTO: Anadolija
– Samo njihova cijena bi i mogla rasti. Nema razloga da raste cijena vozila čiji uvoz ostaje slobodan. A to naravno ima i pozitivne efekte na građane koji već imaju takva vozila i pomaže im da ih zamijene novijim, što bi trebao biti i jedan od ciljeva ove mjere, a negativan je za one koji prvi put žele kupiti auto i to baš takvog standarda, bez prodaje postojećeg vozila kojem je cijena porasla – pojašnjava Gavran.
Dodaje da su novija polovna vozila već danas luksuz za veliki dio stanovništva, ali da BiH i dalje ima veliki broj automobila koji ispunjavaju znatno starije ekološke standarde, poput Euro 2.
Građani ne mogu kupovati novije automobile samo zato što im država to propisuje
Gavran smatra da bi uz ovakvu mjeru trebalo razvijati i programe koji bi građanima olakšali kupovinu novijih automobila.
Podsjeća da su već uvedene određene olakšice kroz ukidanje carina na električna i plug-in hibridna vozila, umanjenje carina za hibridna vozila, kao i godišnje subvencije za kupovinu električnih i plug-in hibridnih automobila.
Međutim, smatra da sredstva za subvencije moraju biti znatno veća kako bi imala ozbiljniji efekat.
– Ono što bi se moglo učiniti su umanjenja troškova registracije za novija vozila, ali opet je najveći problem nivo primanja i životni standard – kaže Gavran.
Posebno naglašava da bi trebalo razmotriti posebne programe za građane kojima je automobil stvarna potreba, a ne samo pitanje komfora.
– Trebale bi postojati paralelni programi i mjere da se onim kategorijama kojima auto zaista jeste nužnost, a ne samo komfor, naprimjer invalidima ili stanovnicima nekih udaljenih područja izvan mreže javnog prijevoza, a s nižim primanjima ili bez primanja, vozila doniraju ili omoguće posebni aranžmani njihove kupovine po povoljnijim uslovima – smatra Gavran.
Hoće li zabrana zaista podmladiti vozni park?
Jedna od mogućih posljedica ograničavanja uvoza jeste i to da dio građana, umjesto kupovine novijeg automobila, odluči još duže zadržati postojeće vozilo.
– Ukoliko se ograniči uvoz cjenovno pristupačnijih polovnih automobila, dio građana može odgoditi zamjenu postojećeg vozila. Posljedica može biti sporije obnavljanje voznog parka, naročito kod domaćinstava s nižim prihodima – kaže Sarajlić.
Prema njegovim riječima, ako građanin ne može priuštiti noviji automobil, sama zabrana uvoza neće mu omogućiti kupovinu sigurnijeg vozila.
– Ne možemo očekivati podmlađivanje voznog parka samo donošenjem propisa ako istovremeno ne stvaramo ekonomske uvjete da građani mogu kupiti novija vozila – poručuje Sarajlić.
Kada je riječ o ekološkom aspektu, Gavran smatra da je korist mjere jasna.
– Ovo je jedan od aspekata za koji mislim da niko ne može osporiti korisnost mjere. Jasno je da novija vozila imaju manje emisije štetnih gasova i manje zagađuju zrak – zaključuje Gavran.
BiH, dakle, ima potrebu za sigurnijim i ekološki prihvatljivijim voznim parkom, ali ostaje pitanje kako taj cilj ostvariti u zemlji u kojoj većinu uvezenih automobila čine polovnjaci, a kupovna moć građana ograničava mogućnost kupovine novih vozila.
Ograničavanje uvoza može biti jedan od koraka ka promjeni strukture voznog parka, ali bez kvalitetnijih tehničkih pregleda, finansijskih podsticaja i podizanja životnog standarda, postoji opasnost da se promijene samo pravila uvoza, dok će automobili na cestama i dalje stariti.
Faktor.ba
Povezano: Hoće li novi standard za uvoz vozila napraviti potres na tržištu polovnjaka? i Automobili među robama koje je BiH najviše uvozila.
