Uzgojem malina do novih radnih mjesta: BiH 11. u svijetu po proizvodnji malina

Iako zvuči kao nemoguća misija otvaranje novog radnog mjesta moguće je vrlo jednostavno i u BiH.

Obradivih površina je na sve strane, obično su zapuštene i od njih mnogi bježe, a upravo u njima se krije tajna uspješnih bh. privrednika koji su iskoristili pomoć agencija i organizacija za pokretanje vlastitog biznisa u proizvodnji jagodastog voća, prvenstveno maline.

Na ovaj način zadnjih godina otvoreno je na hiljade radnih mjesta o kojima se malo govori. Međutim, prema podacima sa terena uzgoj jagodastog voća u BiH više nije hobi, već biznis od kojeg se može dobro zaraditi, piše eKapija.

Od jagodastog voća prednjači proizvodnja maline koja predstavlja jedan od najprofitabilnijih izvoznih artikala. Izvozi se u nekoliko zemalja Evropske unije, Turske do S. Amerike i Japana, dok je proizvodnja rasprostranjena širom BiH.

ŠVEDSKI CARITAS PARTNER NA TERENU

Svi oni koji se odluče na ovaj biznis pomoć mogu tražiti od švicarskog Caritasa koji već 11 godina radi na razvoju poljoprivredne proizvodnje u BiH. U program Caritasa uključeno je 1.500 proizvođača.

Za sve korisnike svojih programa Caitas je osigurao stručnu obuku.

“Na terenu su angažovani agronomi koji u toku sezone rade cijelo vrijeme sa proizvođačima, daju svoje stručne usluge i pomažu da ta proizvodnja bude što isplatljivija, odnosno da je zasnovana na savremenim načinima, tehnologijama proizvodnje”, kaže Jusović, pojašnjavajući kako Caritas pomaže i u organizovanju poljoprivrednih proizvođača, odnosno proizvođača jagodastog voća u lokalna ili regionalna udruženja, odnosno u poljoprivredne zadruge, kako bi mogli biti partneri lokalnim institucijama i hladnjačama, međunarodnim organizacijama i mogućim partnerima u inostranstvu.

Caritas pomaže i kod uvezivanja kupaca i proizvođača.

“Gdje smo mi prisutni sa našim projektima, pristutne su i hladnjače koje garantuju otkup, fer uslove i cijene koje odgovaraju otkupnim cijenama u regiji. Također, pomažemo i hladnjačama da ostvare kontakte u inostranstvu, Švicarskoj, zemljama EU, sa potencijanim kupcima, parnerima koji su spremni potpisivati dugoročne ugovore o kupovini naših proizvoda, jagodastog voća”, kaže Jusović, napominjući kako ovi projekti imaju veoma dobre rezultate. BiH je postala respektabilan proizvođač u svijetu što se tiče jagodastog voća. Po proizvodnji maline zauzimamo 11 mjesto u svijetu i veoma je razvijena proizvodnja kupine i jagode.

“Prošle godine smo proizveli 8.000 – 9.000 tona maline u BiH, a više od 90 posto proizvodnje je plasirano na tržište EU, Švicarske i S. Amerike”, kaže Jusović, napominjući kako je potražnja puno veća nego što BiH može proizvesti. “Pojavljuju se uvijek novi kupci, tako da možemo reći da će potražnja u budućnosti biti još veća, cijena stabilna i dobra za proizvođače. Svi koji ozbiljno shvate ovu proizvodnju mogu imati jako dobre rezultate. Dva dunuma zasada maline osiguravaju prihode kao jedno industrijsko mjesto.”

BIGMEV – POMAŽE IZVOZ U TURSKU

Veliki kupac bh. malina je i Turska. Kod izvoza maline na ovo tržište proizvođači se mogu obratiti BIGMEV-u koji je prošle godine realizovao izvoz malina na tursko tržište u saradnji s kompanijom Aydinoglu Kestat iz turskog grada Bursa koja već tri godine uvozi i kesten iz BiH.

HEKO NAJAVLJUJE NOVA RADNA MJESTA

Kompanija Heko iz Bugojna je već odavno ovu poljoprivrednu granu prepoznala kao unosan biznis.

Direktor firme Nihad Ćeso kaže kako su pri kraju izgradnje nove hladnjače koja će imati kapacitet do 1000 tona. Također, navodi i kako raste broj kooperanata u odnosu na prošlu godinu i on je duplo veći i trenutno iznosi preko 500.

“Ove godine bi trebalo biti otkupljeno najmanje 2,5 tone malina i u odnosu na prošlu godinu to će biti više za 50 posto”, kaže Ćeso, savjetujući sve one koji imaju svoju parcelu od dunum-dva da se počnu baviti ovim biznisom.

Heko ima u planu zaposlenje 20 – 50 novih radnika, a u planu je i izgradnja novog rasadnika na 150 dunuma zemlje koje je Heko kupio u blizini Bugojna i D. Vakufa. Dobru saradnju imaju sa privrednicima iz Željeznog Polja, Begovog Hana i ovdje kaže imaju oko 300 kooperanata. Otkupnu malinu plasiraju za EU, a postoje i dogovori sa Turskom, tako da bi kaže Ćeso iduće godine Turska mogla biti glavno tržište.

BH LIDERI

Srebrenica i Bratunac su u BiH vodeće općine po proizvodnji i otkupu maline, a odmah zatim je općina Žepče. Upravo u ovoj općini (Željeznom Polju) je prošle sedmice kompanija Natural Food d.o.o. Sarajevo stavila u pogon hladnjaču kapaciteta 30 tona dnevnog zamrzavanja i 300 tona skladištenja a vrijednost ove investicije je gotovo milion KM.

Direktorica razvojne agencije Žepča (RAŽ) Branka Janko kaže kako je općina Žepče perspektivna kada je riječ o voćarskoj proizvodnji, a posebno proizvodnji jagodičastog voća koje je danas zastupljeno na površinama od oko 171 ha i sa oko 820 malih proizvođača.

“Mnogi u tome vide svoju priliku za zaposlenjem, a općinska uprava kao razvojnu šansu. U toku je realizacija dva nova projekta koja treba da unaprijede lanac vrijednosti jagodastog voća u općini Žepče. Direktna korist je za zadruge i udruženja i proizvođače u općini Žepče. Do kraja godine bit će podignuto novih 190 dunuma maline i 45 dunuma jagode. Projekt ‘Razvoj modela lanca vrijednosti koji uključuje siromašne farmere’ se realizira u partnerstvu sa programom Međunarodnog fonda za ruralni razvoj IFAD-a putem PCU i Oxfama. Specifični cilj (pilot) projekta je da se razvije izvodiv i efektivan model za razvoj lanca vrijednosti koji će podržavati smanjenje siromaštva”, kaže Janko, navodeći kako će se projekat implementirati na području općina Maglaj, Žepče i Zavidovići.

Direktnu korist od projekta će imati poljoprivredni proizvođači i zadruge odnosno udruženja koji su nositelji cjelokupne proizvodnje jagodastogvoća. U okviru projekta bit će podignuto 186 dunuma maline i 42 dunuma jagode u općini Žepče, dok će u općinama Zavidovići i Maglaj biti podignuto 60 dunuma maline.

“Pored novih zasada projekt predviđa i nabavku mehanizacije i opreme, motokultivatora, pumpe za vodu, atomizeri, trimeri, digitalne vage sistemi za navodnjavanje i protugradne mreže ovisno od iskazanih potreba zadruga i udruženja koje su uključene u projekt. U projekt su uključene Zadruga ‘Poljar’ Žepče, Zadruga ‘Žepčaki rolend’, Udruženje poljoprivrednika invalida ‘Patriot’ Željezno Polje, Udruženje ‘Kopice’ Maglaj i Zadruga ‘Malinar’ Zavidovići. Kroz projekt će biti podignut rasadnik sadnog materijala za malinu na području Kopica, a u Žepču će se uspostaviti linija za pakovaje maline. Istovremeno se na području općine Žepče a u sklopu BEAR inicijative provodi projekt koji ima za cilj učiniti proizvodnju jagodastog voća u BEAR području tržišno efikasnijim kroz prevazilaženje isprekidanih tržišnih odnosa, poboljšanje pristupa uslugama, informacijama i repromaterijalu; uravnoteženje neravnomjerne distribucije informacija i moći; kroz izgradnju povjerenja između učesnika u lancu vrijednosti. Podršku ovom projektu pruža Njemačko društvo za međunarodnu suradnju-GIZ”, ističe Janko.

Također vrijedno je pomenuti da je u cilju razvoja ove privredne grane osnovan BEAR tim lanca vrijednosti jagodastog voća koji predstavlja platformu za dijalog i koordinaciju svih aktuelnih pitanja koja se tiču sektora jagodičastog voća u opštinama Teslić, Tešanj i Žepče. Ovaj tim će predstavljati strateški, održivi mehanizam za razvoj sektora u navedenoj regiji. Jedan od rezultata projekta je poboljšanja usluga od strane općina i agencija za potrebe proizvođača jagodičastog voća kroz uspostavu centara za podršku agronoma i novih općinskih instrumenata za razvoj daljnje proizvodnje jagodastog voća. Za općinu Žepče projekat provodi Razvojna agencija Žepče.

U TEŠNJU 43 ŽENE POLJOPRIVREDNICE

Direktor TRA Agencije za razvoj općine Tešanj Ismar Alagić kaže kako na području općine Tešanj trenutno postoji 110 registrovanih proizvođača jagodastog voća od kojih su 43 žene poljoprivrednice. To predstavlja 39,1 posto proizvođača koji su žene, što je podatak vrijedan pažnje ako se uporedi sa činjenicom da je to 11,9 posto na području općine Teslić i samo oko dva posto na području općine Žepče, gdje je ova proizvodnja izuzetno razvijena.

“TRA Agencija za razvoj općine Tešanj pružila je potpunu podršku za 50 novih proizvođača kroz uspostavljen ‘fond povrata uloženih sredstava’ i cilj da se u srednjeročnom periodu strijemi podizanju nasada jagodastog voća na području općine u veličini od 100 ha. Obezbijeđena je podrška poticaja za proizvođače sa nivoa općine, a pošto zadruge i udrućenja na lokalnom nivou još nemaju odgovorajuće resurse, to u narednom periodu trebalo bi radili na kreiranju novih instrumenata podrške i unapređenju postojećih”, kaže Alagić.

Putem uspješnih ide i Čelinac gdje se kako smo saznali od Aleksandra Brankovića, direktora Razvojne agencija Čelinac formira Lanac vrijednosti u proizvodnji malina prema zajedničkom projektu UNDP-a, Razvojne agencije opštine Čelinac i opštine Čelinac. Projektom je predviđeno da u opštini Čelinac bude podignuto novih 12 malinjaka pojedinačne veličine od jednog dunuma (0,1 ha).

Iz svega jasno je da je uzgoj jagodastog voća, prvenstenevo maline unosan posao, stoga ohrabruje podatak da smo po proizvodnji maline na 11. mjestu u svijetu i da je malina najprofitabilnijih izvoznih artikala.

POD ZASADOM 9,92 ha MALINA

Prema raspoloživim podacima u periodu 2010-2014. godina u BiH su zasnovane površine pod jagodastim voćem veličine 149,24 ha, od čega su nove površine pod malinama veličine 79,92 ha (53,55%). Raspoloživi podaci govore da u BiH djeluje 17 ozbiljnih hladničkih kapaciteta sa instaliranih cca. 9.000 tona. Neki od značajnih aktera u području otkupa i instalisanih hladnjičarskih kapaciteta su: Heko komerc, Boss Agro Food, Prijedorčanka, Klas, Vrganj i dr.

“Prema podacima koji dolaze iz SAD-a potrošnja voća u svijetu je u porastu u prvoj dekadi 21.vijeka uz napomenu da je posebno veliki rast u potrošnji prisutan kod slijedeće tri poljoprivredne kulture: malina (475 posto), borovnica (411 posto) i jagoda (60 posto).Za male proizvođače, domaće tržište nudi određeni potencijal za plasman svježeg jagodastog voća, a trendovi vezani za potrošnju jagodastog voća su pozitivni, kako u svijetu, regionu, tako i u BiH”, navodi Alagić, dodajući kako je prema pokazateljima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK) jagodastog voća je sa 16.553.086,00 KM u 2009. godini dostigao iznos od 43.039.202,00 KM u 2014. godini. Ovo predstavlja povećanje od 2,6 puta i najbolju preporuku za dalji razvoj navedenog sektora. Istovremeno uvoz jagodastog voća u BiH snizio se sa vrijednosti 3.652.354,00 KM u 2009 godini na iznos 2.405.051,00 KM u 2014. godini. U strukturi izvoza dominira smrznuta malina (79 posto), smrznuta borovnica (sedam posto), smrznuta jagoda (pet posto), smrznuta kupina (pet posto), srznute crvene ribizle ( dva posto), svježe maline (jedan posto)… Ako analiziramo strukturu uvoza jagodastog voća u BiH iz 2014. godine, tada dolazimo do zaključka da dominira smrznuta malina (43 posto), potom slijedi svježa jagoda (19 posto), smrznuta borovnica (12 posto), smrznuta jagoda (11 posto), smrznuta crvena borovnica (5 posto), smrznuta crna borovnica (5 posto).