Uznemirujući Izvještaj UN-a: Zagađeni zrak ubija ljude u BiH

Zagađenje zraka je direktno odgovorno za jednu od pet preranih smrti u gradovima zapadnog Balkana, navode preliminarni rezultati izvještaja koji je vodio Odjel Ujedinjenih naroda za okoliš (UN Enviroment), saopćeno je iz UN-a.

Prvi rezultati Izvještaja “Zagađenje zraka i zdravlje ljudi: Slučaj Zapadnog Balkana” pokazuje da godišnje u gradovima ove regije pet hiljada ljudi umre zbog zagađenog zraka. U sedam gradova koje su proučavali, zagađenje zraka je odgovorno za 15 posto preranih smrti, a čak 19 posto u Tetovu (Sjeverna Makedonija). 

U prosjeku, ljudi koji žive na zapadnom Balkanu gube 1.3 godine života zbog zagađenja. Nivoi čestica posebno su važni – stvaraju se od prašine , čađi i dima, a ovo je u velikoj vezi sa kardiovaskularnim bolestima, koje su pet puta veće nego što je prosjek u vodiču Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), otkrila je studija.

Nažalost, naglašava se u studiji, da su imali dostupne sve relevantne podatke, pretpostavljaju da bi ove brojke bile još i više.

Inače, istraživanje je provedeno u sljedećim gradovima: Korča, Banja Luka, Brod, Prijedor, Sarajevo, Tuzla, Zenica, Bar, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat, Bitola, Skopje, Tetovo, Beograd, Pancevo Pančevo Užice i Valjevo.

Prosječna koncentracija čestica PM2.5 ozbiljno je iznad normalnih vrijednosti u svim gradovima, osim u jednom – UN ne navodi u kojem. Također, dnevni limit čestica PM10 premašen je u svim gradovima, između 120 i 180 dana godišnje, posebno tokom zime. Primjerice, članice Europske unije ne smiju preći ovaj nivo više od 35 dana godišnje. 

Dodajmo i da je promjer čestica PM10 deset mikrometara ili manje, dok je promjer PM2.5 čestica 2.5 i manje. Usporedbe radi, promjer ljudske kose je oko 100 mikrometara.

“Prošle zime, htjela sam praviti snješka bijelića i grudve, ali nismo mogli izaći vani. Ponekad moramo nositi maske i šalove preko naših lica”, govori devetogodišnja Sarah Kaidić iz Osnovne škole Isak Samokovlija u Sarajevu.

“Ljut sam na ljude koji imaju ogromne tvornice – nije ih briga ni za čije zdravlje”, dodaje njen drug iz razreda Arijan Haverić.

Emeritus prof. dr. Zehra Dizdarević, specijalistkinja pulmolog i alergolog, koja liječi pacijente s respiratornim problemima, kao što su bronhitis i pneumonija, upozorava sljedeće: “Moramo obratiti pažnju na različite vrste zagađenja zraka i njihove posljedice po zdravlje.”

Najčešći izvor emisija čestica koje nam zagađuju zrak su termalne 
elektrane koje koriste lignit ugalj, slabog kvaliteta, i grijanje kuća. 
Više od 60 posto ljudi koji žive na zapadu Balkana koriste ugalj i drvo 
da zagrijavaju domove, a samo 12 posto zgrada je priključeno na 
centralno grijanje.

Tako da, navodi se u izvještaju UN-a, rješenje za smanjenje zagađenje zraka moralo bi biti olakšati pristup modernoj, čistoj energiji. Također, moraju se donijeti mjere zabrane za stara vozila koja zagađuju i uspostaviti alternative ‘čistog’ prijevoza. U Izvještaju se poziva da se donesu strožiji zakoni spram industrijalnim zagađivačiama i restrikcije za termalne elektrane koje koriste ugalj. Napominje se da je trenutno aktivno 15 takvih elektrana na zapadu Balkana.

“Mi podržavamo biznise koji koriste obnovljivu energiju”, poručila je federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo. UN navodi da naša zemlja želi pomoći ljudima koji žive u brdovitim predgrađima da imaju pristup čistoj energiji, koju, s druge strane, treba moći priuštiti većina.

Ističe da se je BiH unaprijedila svoj kapacitet praćenja kvaliteta zraka. Enis Omerčić, specijalist za kvalitetu zraka iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu kaće da smo prije sedam godina mogli pratiti dva tipa podataka u toku dana. Sada, svakog sata, imamo 60 različitih rezultata. 

Dodaje se kako je, uz pomoć UN-ovog odjela, izrađena aplikacija koja Sarajlijama omogućava da se kreću manje zagađenim rutama.

“Ljudi su pretpostavljali da postoje ceste koje su više zagađene od drugih. Mi smo sada nevidljivo učinili vidljivim”, objasnio je tvorac aplikacije Andrew Grieve s Londonskog KIng koledža.

Radiosarajevo