Van naše zemlje živi skoro dva miliona bh. državljana, godišnje pošalju 3 milijarde KM
Iseljeništvo iz BiH ima ogroman ljudski, ekonomski i socijalni kapital koji je spreman pomoći razvoju BiH, piše Klix.ba. S obzirom na rastući trend odlaska stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, ukoliko bude sistemski uređen, prenos znanja može značajno doprinijeti razvoju Bosne i Hercegovine i ublažiti posljedice “odliva pameti”. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, van BiH živi oko dva miliona ljudi, što je 56,6 posto u odnosu na ukupan broj stanovnika u BiH. Najveći broj ljudi porijeklom iz BiH živi u evropskim zemljama (više od 80%), SAD-u i Kanadi (oko 16%) i Australiji (oko 2,5%), navedeno je u izvještaju.
Vijeće ministara BiH je još 2012. izdalo preporuku svim institucijama u BiH da pri izradi strateških dokumenata i drugih propisa uzmu u obzir razvojne resurse iseljeništva, kako finansijske (novčane doznake, štednju, investicije) tako i ljudske resurse, a prije godinu je urgirano da se poduzmu aktivnosti na sistemskom uređenju prijenosa znanja iz iseljeništva u BiH.
Izvan BiH žive brojni stručnjaci
Podaci resornog ministarstva ukazuju na to da izvan BiH žive brojni
stručnjaci različitih profila. Veliki je broj visokokvalifikovanih: 23%
posjeduje visoko obrazovanje, 7% završen magisterij, a 3% doktorat
stečen u BiH, dok je 5% s doktoratom stečenim u zemljama prijema (ističu
se Skandinavija, SAD i Australija). Ipak, odlazak ljudi itekako se
osjeti i u ovoj oblasti.
Kada je riječ o novčanim doznakama, dijaspora učestvuje sa 2-3 milijarde
KM godišnje, što je 11-14% BDP-a BiH. Oni gaje veliki interes za
investiranje pa bi 30% njih investiralo kada bi imalo pouzdanog partnera
u BiH, a 22% da imaju tačne i jasne informacije o ulaganju.
Iz dosadašnje saradnje s organizacijama i pojedincima u iseljeništvu
može se zaključiti da u iseljeništvu postoji snažno interesovanje za
prijenos znanja u Bosnu i Hercegovinu, navode iz Ministarstva za ljudska
prava i izbjeglice BiH. Rezultati istraživanja Mapiranja dijaspore
potvrđuju da je najveći broj stručnog kadra u iseljeništvu zainteresovan
za doprinos razvoju Bosne i Hercegovine upravo putem prijenosa znanja i
vještina.
Veliki interes za prijenos znanja iz dijaspore u BiH
Prema aktuelnim podacima Sektora za iseljeništvo, do novembra 2019.
godine 79 stručnjaka iz iseljeništva, i to iz 16 zemalja, prijavilo se
na poziv Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH kako bi
volonterski učestvovalo u prijenosu znanja u javni sektor u našoj
zemlji.
Među ovim stručnjacima iz Austrije, Australije, Belgije, Danske,
Francuske, Hrvatske, Holandije, Irske, Kanade, Njemačke, SAD-a,
Slovenije, Srbije, Švedske, Švicarske i Velike Britanije su i
predsjednik Evropskog udruženja plastičnih hirurga dr. Milomir Ninković,
jedan od vodećih svjetskih onkologa i hematologa prof. dr. Benjamin
Đulbegović, zatim prof. dr. Ismar Volić sa Odsjeka za matematiku na
Wellesley Collegeu (SAD), kao i evropski zastupnik za intelektualnu
svojinu, specijaliziran za zaštitu računarski implementiranih izuma mr.
Tarik Kapić te jedan od najpoznatijih umjetnika iz BiH u svijetu Mladen
Pikulić i osnivač jedne od vodećih kompanija u tehnologiji,
kounsultiranju i testiranju Quanta Technology dr. Damir Novosel.
Osim prijenosa znanja u javni sektor u BiH, što je projekt na koji se
prijavilo 75 institucija iz cijele BiH, Ministarstvo radi i na prijenosu
znanja u privatni sektor kroz mentorstvo dijaspore. Na ovaj način u
proteklom periodu podržana su 34 poslovna subjekta, a 127 osoba primilo
je potrebne vještine i znanja iz dijaspore ili posredstvom dijaspore.
Kroz ovu podršku otvoreno je 69 radnih mjesta, a očekuje se da će se
otvoriti još najmanje 30 radnih mjesta do kraja projekta. Na ovaj način
pružena je podrška subjektima koji posluju u sektorima prerađivačke
industrije (prerada drveta, metala i hrane, tekstilna industrija) i
informacionih tehnologija.
Uz pomoć dijaspore do novih radnih mjesta
BiH je zemlja s najnižim poreskim stopama u okruženju i Evropi, što je
jedna od prednosti ulaganja u našu zemlju, a posebno u sektorima kao što
su: IT, metalna i drvna industrija, turizam i poljoprivreda.
U okviru podrške investicijama dijaspore, prije svega podršci startup
kompanijama, osnovano je pet takvih kompanija i uz mentorstvo iz
dijaspore osposobljeno 100 mladih budućih poduzetnika. Osiguran je
investicijski fond za dijasporu u iznosu od 1,4 miliona KM za grantove
podrške ulaganjima realiziranim uz saradnju s iseljeništvom. U toku je
završna evaluacija za sedam investicijskih projekata koji će nakon
realizirane investicije otvoriti 167 novih radnih mjesta i generisati
više od pet miliona KM ukupnih investicija, navodi se u prezentaciji
resornog ministarstva.
Poseban model podrške investiranju predstavljen je u okviru projekta
Diasporainvest (USAID) kojim se daju grant sredstva za investicije
iseljeništva, a u okviru tog projekta primljeno je više od 150
aplikacija investitora i potencijalnih investitora.
Ministarstvo kao posebno važnu navodi i Bosanskohercegovačko-američku
akademiju nauka i umjetnosti (BHAAAS) koja okuplja oko 320 priznatih
stručnjaka u oblasti medicine, prirodnih nauka, tehničkih, društvenih i
humanističkih nauka, umjetnosti i kulture. Oko 50% članova BHAAAS-a su
ljekari i drugi eksperti iz oblasti medicinskih nauka, a oko 70% su
univerzitetski profesori. Godišnji skupovi “Dani BHAAAS u BiH” su, kako
navode, najveći primjer kolektivnog prijenosa znanja u regiji. Članovi
BHAAAS-a dr. Ognjen Gajić i dr. Emir Festić iz SAD-a putem teleedukacija
(online konsultacija) prenose znanje na Kliniku intenzivne medicine za
nehirurške grane Univerzitetsko kliničkog centra u Banjoj Luci od 2008.
godine.
Rezultati rada na lokalnom nivou
U više od 30 jedinica lokalne samouprave u našoj zemlji imenovani su
koordinatori za dijasporu i provode se obuke za rad na vezivanju
dijaspore s lokalnim razvojem. Uspostavljene su ili poboljšane usluge
poput e-maticar, usluge za dijasporu u roku od 48 sati, mobilne
aplikacije za usluge u dijaspori, e-usluge za investitore i sl. Radi se
na mapiranju lokalne dijaspore i izradi registra, a na službenim
stranicama izrađene su poddomene za dijasporu i izrađeni informativni
materijali za njihove potrebe.
Među uspješnim projektima ističu se: otvaranje tvornice za preradu
metala u Jajcu gdje je prostor osigurala Općina, a investitor iz
dijaspore zaposlio 10 osoba; razvoj i uvođenje kurikuluma za novo
strukovno zanimanje u SSŠ u Posušju, gdje je nabavljena CNC mašina i
omogućena praktična nastava, a time i lakše zapošljavanje; u Ljubuškom
je organizovana obuka za članove lokalne poljoprivredne zadruge
(proizvođači krompira) na temu proizvodnje u skladu sa EU normama te
omogućeno umrežavanje pri izvozu; u Nevesinju je organizovana
specijalistička obuka i certificiranje dva specijalistička ljekarska
tima od po šest ljekara u lokalnoj bolnici za obavljanje četiri nova
operativna zahvata, a u Maglaju su organizovane obuke, prekvalifikacije,
dokvalifikacije i stručno osposobljavanje i zapošljavanje u dvije
lokalne tekstilne kompanije uz mentorstvo dijaspore.
Ima još puno posla
Prostora za dalji rad i uključivanje dijaspore u sve pore društva i dalje ima mnogo, prije svega se to odnosi na uključivanje iseljeništva u društveni i ekonomski razvoj BiH, ali i podršku mladima u iseljeništvu i njihovo uključivanje u tokove razvoja naše zemlje.
Među ciljevima koji se nalaze pred bh. institucijama su bolji sistem koordinacije i razmjene informacija o životnim prilikama u BiH, pravima i obavezama, statusna pitanja iseljeništva, promocija investiranja, saradnja u oblasti privrede, nauke, obrazovanja, kulture i drugih oblasti, projekti koji će doprinijeti očuvanju maternjeg jezika, kulture i identiteta, okupljanju i udruživanju mladih iz dijaspore i BiH, promocija značaja upisa djece i mladih u matične knjige u BiH i još mnogo toga.
Klix.ba
POVEZANE OBJAVE