Vanjskotrgovinska komora BiH traži hitno otvaranje Graničnog prelaza Gradiška

Na današnjoj sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je održana u Trebinju, donesena je jednoglasna odluka da se od nadležnih organa i institucija vlasti zahtijeva ubrzavanje procedure za otvaranje novog Graničnog prijelaza Gradiška. To je potrebno radi bržeg protoka roba, posebno onih koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru.Saopćili su da privreda BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, “a upravo GP Gradiška je žila kucavica bh. ekonomije, jer više od 90 posto roba koje podliježu ovom nadzoru transportuje se preko ovog prijelaza”. Skupština VTK/STK BiH je, prema Zakonu o Vanjskotrgovinskoj komori BiH, zakonodavni organ Komore, koji se sastoji od predstavnika bh. privrede 38 zastupnika s područja Federacije Bosne i Hercegovine, 19 zastupnika s područja Republike Srpske i tri zastupnika s područja Distrikta Brčko.Kompanije, čiji su predstavnici u Skupštini VTK BiH, djeluju kroz različite privredne asocijacije unutar Komore, pa tako zapravo članovi Skupštine predstavljaju bh. privrednike u cjelini, naveli su. Dodaju da je u posljednjih nekoliko godina VTK zahtijevala redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom.Službeni podaci ukazuju na razloge zbog kojih su prisutni stalni zastoji i zadržavanja na ovim graničnim prijelazima. Od 15 cestovnih međunarodnih graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, u 2024. godini je oko 19% teretnih vozila, 24% autobusa, 13% putničkih vozila i 15% osoba koristilo granični prijelaz Gradiška/Stara Gradiška, koji je ujedno jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP za sve vrste roba.Istovremeno, drugi granični prijelaz sa statusom BIP, tj. Bijača/Nova Sela, u 2024. godini je koristilo svega 5,6% teretnih vozila, 18% autobusa, 5,7% putničkih vozila i oko 7,6% osoba, navode. Kako kažu, službeni podaci pokazuju da tokom cijele godine, prema državama zapadne i srednje Evrope, preko graničnog prijelaza Gradiška/Stara Gradiška saobraćaju 94 redovne autobuske linije od ukupno 362 autobuske linije prema tim državama 26%, a preko graničnog prijelaza Bijača samo jedna redovna autobuska linija 0,3%.Dakle, sva roba biljnog i životinjskog porijekla, više od jedne četvrtine redovnih autobuskih linija prema zapadnoj i srednjoj Evropi, usmjereno je na jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP. Prioritet Komore uključuje kontinuirane aktivnosti usmjerene na ubrzanje protoka roba i ljudi na graničnim prijelazima, kao i redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, kroz otvaranje dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste roba Donji Svilaj/Svilaj i Izačić/Ličko Petrovo Selo, kao i graničnih prijelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat, zaključili su.