Portal 072info

Vapaj za pomoć iz Maglaja

Sva dešavanja u općini Maglaj, kada su u pitanju elementarne nepogode, nisu izolovani slučajevi. Vjerovatno je Maglaj samo jedan od indikatora odnosa društva prema uzrocima čiji su rezultati katastrofe iz maja 2014. Ovo je izjavio Mirsad Mahmutagić, načelnik Maglaja, na jučerašnjoj pres-konferenciji na kojoj su prezentirane štete od poplava u ovoj općini u posljednjih osam godina.

Uzroci, a ne posljedice

Iako su upućeni pozivi na sastanak višim nivoima vlasti, federalnoj i kantonalnoj Vladi, resornim ministarstvima FBiH i ZDK-a, niko se nije odazvao. Došli su predstavnici Federalne uprave Civilne zaštite, Federalne komisije za procjenu štete, Agencije za vodno područje rijeke Save i CRS-a.

– Četiri godine je od velike poplave koja je zadesila dobar dio Bosne i Hercegovine, a Maglaj je pored poplave tada pogodio i veliki broj klizišta. Posljednja dešavanja sa novim poplavama i klizištima su samo potvrdila potrebu za ovim skupom koji smo planirali prije nego su općinu prije devet dana pogodili strašno nevrijeme, nove poplave i klizišta. Cilj nam je da skrenemo pažnju na probleme funkcionisanja lokalnih zajednica kada su u pitanju održavanje infrastrukture, zaštita životne sredine i objekata, kao i mogućnost unapređenja infrastrukture s ciljem preventivnog djelovanja kada se radi o elementarnim nepogodama, istakao je Mahmutagić.

image
Mirsad Mahmutagić: Smanjimo mogućnost nastanka šteta

Maglaj, kao i značajan broj drugih općina i gradova u BiH, često zahvataju nepogode, poplave i klizišta, sa višemilionskim štetama koje ove sredine sa svojim budžetima ne mogu podnijeti. Nažalost, poslije svake elementarne nepogode bavimo se posljedicama, a ne njenim uzrocima i prevencijom. Jasno je da je prevencija najbolji i najefikasniji način zaštite od elementarnih nepogoda. Isto je tako jasno da posebno male općine, kao što je Maglaj, nemaju novca za značajniju prevenciju.

Općinu Maglaj su, nažalost, u posljednjih osam godina zadesile tri velike nepogode. Prvo je 2010. aktivirano klizište u Suljakovićima kada je gotovo u trenu uništeno ovo naselje. Procijenjena šteta je bila 3,5 miliona KM. Nakon toga se 2014. desila poplava i pokrenuta su mnogobrojna klizišta. Nesrećom je zahvaćeno cjelokupno područje općine površine 289 kvadratnih kilometara, potom 1.789 stambenih objekata sa 5.396 osoba, a više od 90 posto objekata je pretrpjelo totalnu štetu.

Čujete li nas?

Ukupna procijenjena šteta iz maja 2014. iznosila je 166 miliona maraka. Mnogi objekti su sanirani ili ponovo izgrađeni, a najveći broj vlasnika totalno uništenih objekata dobio je pomoć za izgradnju, kupovinu ili neki drugi način rješavanja stambenog pitanja. Sanirana su i klizišta, izgrađen porušeni most na rijeci Bosni kod firme Natron-Hayat. Sve to je koštalo 17 miliona KM. Posljednje obilne padavine početkom maja su izazvale dodatne štete, prije svega na putevima, ali i stambeno-poslovnim objektima i poljoprivrednoj infrastrukturi. Preliminarna procijenjena šteta iznosi 2,55 miliona KM.

image
Maglaj nakon poplave 2014. godine /Muhamed Tunović

– Maglaj nije u stanju finansijski sanirati posljednje štete iako su one manji dio onih iz 2014. godine. Iz tog razloga apelujemo, zahtijevamo, molimo sve relevantne institucije vlasti od kantonalne do državne, sve međunarodne organizacije, da pomognu općini Maglaj u sanaciji ovih šteta, ali i nastojanjima da preventivno djelujemo kako bi ubuduće, nakon ovakvih i sličnih vremenskih neprilika, štete bile izbjegnute ili smanjene na minimum, poručio je načelnik Mahmutagić.

Oslobođenje.ba

Podijelite članak