Vareška zlatna dolina: Rudarenje počinje 2021. godine, plemeniti metali šlag na torti

Rijetkost je da je jedan investitor poput Adriatic Metalsa, istraživačko-razvojne kompanije iz Velike Britanije, odnosno njegove sestrinske firme, bosanskohercegovačke podružnice Eastern Mining, ušao u našu zemlju, uložio tolike pare u istraživanje i pokazao takvu ozbiljnost u poslu, izjavio je za Oslobođenje Zdravko Marošević, načelnik Općine Vareš.

Kazao je da je pomenuta firma do sada u istraživanje ruda u Varešu, koja traju od 2017. godine, investirala više od 20 miliona maraka. Objasnio je da je Adriatic Metals kupio bivši sistem Energoinvesta, odnosno bivši rudnik barita, cinka i olova, da ove rude nose neminovno i plemenite metale zlato, srebro i bakar, te da su dosadašnja istraživanja pokazala da je otvaranje rudnika opravdano.

Nove tehnologije

Zalihe bakra i cinka su, veli, dobre kakvoće, a prateći plemeniti metali daju garanciju da se mogu i oni eksploatirati. Nove tehnologije omogućuju da se izdvajaju plemeniti metali, što nije moglo da se radi s tehnologijom koja je postojala 80-ih godina 20. stoljeća.

– Eastern Mining je još u fazi istraživanja. Imamo najave da bi početkom 2021. godine mogli početi eksploataciju ruda i to bi bio početak novog rudarenja u Varešu. Imamo najavu da će u idućoj godini zaposliti veći broj ljudi. Nažalost, mi ne možemo odgovoriti njihovim zahtjevima s kadrovima, pa se očekuje i da će se zaposliti mladi kvalifikovani kadrovi iz Zeničko-dobojskog, Sarajevskog i Tuzlanskog kantona, istakao je Marošević.

I zaista, Varešaci se nadaju da će ovaj projekat donijeti puno dobroga ovoj općini. Mladić koji nam se predstavio kao Admir rekao je da bi bilo dobro da se sjate ljudi u potrazi za zlatom, ali da to nije realno.

– Ko zna, možda i ja dobijem posao tu, u svom gradu. Da ne moram seliti odavde. Kolega mi radi u kompaniji koja se bavi istraživanjem ruda. Rekao mi je u šali da mu plata nije redovna, da nikad ne stiže prvog u mjesecu već barem dan ili dva ranije. I da je prezadovoljan. Taman da zlato nikad ni ne budu eksploatisali, siguran sam da će naći rude na kojima će moći zaraditi, ispričao nam je Admir.

– Ne vjerujem u priču o zlatnoj dolini. Da je bilo puno zlata, davno bi se to pronašlo. Ali, siguran sam u to da ima puno ruda u zemlji. Za tu kompaniju sam čuo da je ozbiljna, da je bila na australijskoj berzi, a da je odnedavno prisutna i na britanskoj. Ne bi oni trošili milione u istraživanje da ne vjeruju u veliku zaradu. Ma, nek’ zarade i milijarde, nek’ samo daju posla ljudima, govori nam Varešak Samir.

Čuli smo priču o djevojci koja je hemijski inženjer i koja je odradila pripravnički u Općini Vareš, ali poslije nije mogla naći posao sve do prije neki dan kada su je pozvali iz Eastern Mininga. Jednostavno, nije bilo posla za nekoga ko je fakultetski obrazovan, posebno ko je hemijski inženjer.

Primarni cilj kompanije Eastern Mining, kako su nam pojasnili, fokusiran je na istraživanje mineralnih resursa koji imaju mogući potencijal za rast kompanije, a u korist dioničarima. Da bi se to postiglo, izrađeni su i budžetirani istraživački programi, koji uključuju bušenje i ispitivanje, modeliranje resursa, metalurško ispitivanje i potencijalne studije o rudarstvu, kao i administraciju istražnih polja, opću upravu i geološke usluge za projekte Veovača i Rupice, te ostala potencijalna nalazišta.

Eastern Mining vodi “projekat Vareš”, polimetalni projekat koji se sastoji od dva istražna lokaliteta. Na lokalitetu Veovača istražuje se rudnik Veovača, čijom su se eksploatacijom u periodu 1983-1987. godine proizvodili koncentrati cinka, olova i barita, te isporučivali u evropske topionice. Budući da je nekoliko historijskih bušotina testirano na plemenite metale, Eastern Mining je dovršio dodatnih 17 rupa na Veovači, kako bi uvrstili plemenite metale i objavili ažuriranu procjenu mineralnih resursa.

Na lokalitetu Rupice, mjesna zajednica Borovica, nalaze se depoziti čije istraživanje kontinuirano pokazuje visokokvalitetnu mineralizaciju iznimne kvalitete, kontinuiteta i debljine s visokim stepenima plemenitih i osnovnih metala. Od 2017. godine Eastern Mining je dovršio više od 33.000 metara istražnog bušenja sa 150 bušotina, proširujući poznato područje mineralizacije i definišući neke od najkvalitetnijih polimetalnih presretanja na globalnoj razini. Dvije lokacije su udaljene 12 kilometara jedna od druge, u neposrednoj blizini infrastruktura struje, vode, željeznice, ceste te grada Vareša.

Eastern Mining trenutno sa saradnicima, podizvođačima i konsultantima u raznim oblastima zapošljava 156 ljudi.

– Pored jedne agresivne kampanje geološkog istraživanja, radimo još niz drugih tehničkih analiza iz oblasti rudarstva i geologije. Tokom 2019. godine uspjeli smo da dokažemo ekonomsku isplativost bivšeg rudnika cinka, olova i barita. Tokom ove godine smo uradili flotacijska testiranja i tehnički dokazali da iz rude možemo dobiti metal. To su najznačajnije informacije koje nas vode ka otvaranju ovog rudnika, rekao je Miloš Bošnjaković, direktor Eastern Mininga.

Domaći podizvođači

Bošnjaković je pojasnio da stručne kadrove više ne nalaze u Varešu, te da oni dolaze iz okolnih mjesta u BiH. Trude se da angažuju što više ljudi iz lokalne zajednice, pa tako s njima najčešće rade podizvođači iz Vareša. Jedno od njih je Javno komunalno preduzeće, koje u posljednje tri godine učestvuje sa 80 posto kapaciteta za Eastern Mining.

Kompanija je do sada ishodovala više od 50 različitih saglasnosti i dozvola. Planovi za period 2020-2021. godine uključuju ishodovanje dozvole za eksploataciju, završetak studija o izvodljivosti, izradu glavnog rudarskog projekta, početak pripremnih radova za otvaranje rudnika i postrojenja za preradu rude, te ishodovanje dozvole za izvođenje radova prema rudarskom projektu. Trenutni plan je otvaranje rudnika i početak proizvodnje u 2022. godini.

Na bazi rezultata preliminarne studije za početak rada rudnika i preradu rude, očekuje se da će biti minimalno 500 uposlenih. Novo postrojenje bi trebalo prerađivati 800.000 tona rude godišnje i proizvoditi tri vrste koncentrata koji će se slati na dalju obradu van BiH.

Mirza Dajić/Oslobođenje.ba