Velik sukob Evrope i Trumpa zbog Rusije

Evropski čelnici pripremaju se da na samitu u četvrtak zatraže strožije sankcije Rusiji, čime ulaze u direktan sukob s Donaldom Trumpom.

Odluka dolazi samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik s Vladimirom Putinom dogovorio ublažavanje ograničenja na izvoz ruskog dizela.

Prema nacrtu zajedničke izjave, čelnici na Evropskom vijeću planiraju pozvati na uvođenje dodatnih sankcija i mjera usmjerenih na ruske prihode od nafte. Vlade država članica EU time odbacuju Trumpovu tvrdnju da je osigurao „energetsko primirje“ između Rusije i Ukrajine, piše Politico.

Ovo neslaganje otkriva sve veći jaz u strategiji kojom se Moskva želi prisiliti na pregovore. Dok Trump nastoji sniziti cijene goriva u SAD-u dopuštanjem većeg protoka ruskog dizela na svjetsko tržište, evropski čelnici smatraju da je ograničavanje energetskih prihoda Kremlja i dalje ključno za prisiljavanje Putina da okonča rat.

„Rusiju ne zanimaju deeskalacija, prekid vatre ni mir“, izjavio je poljski premijer Donald Tusk u ponedjeljak na sigurnosnoj konferenciji u Varšavi. „Zato idem u Bruxelles kako bih od partnera zatražio da ozbiljno razmotre pooštravanje sankcija protiv Rusije.“

Njemački kancelar Friedrich Merz također je pozvao na nova ograničenja. Istakao je da Moskva nastavlja napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uprkos Trumpovoj najavi primirja.

„Rusija će iskreno pregovarati samo pod pritiskom“, rekao je Merz u ponedjeljak. „Nakon bezobzirnih napada Moskve na civilnu energetsku infrastrukturu u Ukrajini, moramo dodatno pooštriti sankcije.“

Najveći paket sankcija dosad

Pritisak se pojačava nakon što su ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak odobrili dosad najveće proširenje liste sankcionisanih, na koju je dodano više od 1.600 pojedinaca i kompanija. Evropska komisija priprema i 23. paket sektorskih sankcija.

Visoki ukrajinski zvaničnik, koji je zbog osjetljivosti pregovora govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da Kijev očekuje da će prijedlog do kraja godine biti dostavljen vladama država članica EU.

Sličan stav imaju i druge evropske zemlje. Velika Britanija i Norveška također su najavile da će pojačati pritisak na Moskvu.

„Važno je sankcionisati Rusiju kako ne bi mogla finansirati rat“, izjavio je norveški ministar odbrane Tore O. Sandvik, pozivajući na zatvaranje propusta u postojećim ograničenjima.

Trumpova izborna računica

Mnogi evropski diplomati nezvanično procjenjuju da je Trumpov nagli zaokret prema ublažavanju mjera prvenstveno motivisan unutrašnjopolitičkim razlozima uoči američkih izbora za Kongres, koji se održavaju sljedećeg mjeseca. Jedan visoki zvaničnik potvrdio je da takav stav prevladava među predstavnicima EU.

Predsjednik je pod pritiskom zbog cijena goriva, koje su naglo porasle od početka rata između SAD-a i Izraela protiv Irana. Trump je tokom kampanje 2024. obećao da će cijena benzina pasti ispod dva dolara po galonu, a sada su se birači suočili s dvostruko višim iznosima. Zbog toga bi republikanci mogli izgubiti kontrolu nad Kongresom.

Njegov dogovor s Putinom predviđa da se u narednim mjesecima na svjetsko tržište plasira dodatnih 4,8 miliona tona ruskog dizela, što bi trebalo ublažiti pritisak na zalihe i cijene.

Ipak, evropski i ukrajinski zvaničnici sumnjaju da će ta količina donijeti značajniju promjenu. Ističu da obećani volumen pokriva tek desetak dana američke potražnje te smatraju da sporazum ugrožava napore da se Moskvi uskrate sredstva za finansiranje invazije.

„Činjenica je da će to dodatno gorivo imati minimalan utjecaj na cijene u SAD-u“, rekao je visoki zvaničnik EU.

„Ovdje se radi o izborima“, dodao je drugi zvaničnik EU. „Rekao je da će sniziti cijene, a onda je odlučio ući u rat s Iranom.“

Zvaničnici također sumnjaju u to namjerava li Putin uopće poštovati navodno energetsko primirje. Rusija je nastavila napadati ukrajinsku energetsku mrežu i nakon objave dogovora, a Kijev tvrdi da ga niko nije konsultovao.

Zasad većina evropskih zvaničnika izbjegava javno kritikovati Trumpa, uprkos sumnjama. Jedan diplomata navodi da bi EU i Ukrajina trebale zadržati dosadašnji kurs u narednim sedmicama, kada bi dugoročne namjere američke administracije prema Kijevu mogle postati jasnije.

Dodao je i da bi Trump mogao ponovo promijeniti stav ako Putin ne isporuči obećani dizel.

Pritisak na Washington

Ovaj spor ponovo je aktuelizirao evropske zahtjeve da Washington dosljednije provodi vlastite sankcije protiv Moskve. Tusk je pozvao Evropu i SAD na zajedničko djelovanje kako bi Rusiji pokazali da su spremni na strožije mjere.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas pozvala je Washington da svoj pristup uskladi s Bruxellesom.

Kallas je podsjetila na opsežan zakon o sankcijama Rusiji, koji je zagovarao pokojni republikanski senator Lindsey Graham. Trump ga je potpisao prošlog mjeseca, ali ga još nije u potpunosti proveo.

Taj zakon Washingtonu daje dodatne alate za suzbijanje ruske trgovine energentima i kažnjavanje onih koji pomažu u ratu. Evropski zvaničnici žele da administracija koristi te mogućnosti umjesto da ublažava ograničenja na ruski izvoz.
Oštrije mjere traže i pojedini republikanci.

„Mislim da moramo početi provoditi zakon o sankcijama Rusiji“, izjavio je republikanski zastupnik Dan Crenshaw na konferenciji u Varšavi.

Neslaganje otvara i šira pitanja o evropskoj ovisnosti o Washingtonu, posebno nakon izvještaja da su američki zvaničnici prijetili ograničavanjem pristupa američkom oružju ako Kijev ne prestane napadati ruske rafinerije nafte.

Zvaničnik NATO-a rekao je da trenutno nema naznaka da Washington provodi te prijetnje jer bi obustava prodaje naštetila i američkim proizvođačima oružja.

„PURL je dobar posao za Amerikance“, rekao je taj zvaničnik, objasnivši da je riječ o inicijativi NATO-a putem koje evropski saveznici finansiraju kupovinu američkog oružja za Ukrajinu.

Evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius nije direktno komentarisao te izvještaje, ali je naglasio da Evropa mora hitno preuzeti glavnu odgovornost za vlastitu odbranu dok Washington smanjuje svoje vojno prisustvo na kontinentu.

Ključan trenutak dogodit će se u četvrtak, kada će čelnici EU pokušati zadržati pritisak na Moskvu dok njihov najmoćniji saveznik ide u suprotnom smjeru.