ljudi posao rad pixabay
AUTOR: H.D.
DATUM: ruj 19, 2021 @ 13:20
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti
FIXGEHALT

Na prvi pogled Njemačkoj dobro ide.

Stopa nezaposlenosti je skoro prepolovljena nakon reformi iz 2005. Čak ni gigantska kriza poput pandemije koronavirusa nije znatnije promijenila stanje u zemlji: stopa nezaposlenosti je porasla samo lagano – s 5,0 na 5,9 posto.

Zahvaljujući vladinim mjerama poput financiranja skraćene radne sedmice većina ljudi je uspjela zadržati svoje radno mjesto, piše DW.

Ipak, ova zemlja se nalazi pred dramatičnim promjenama, na koje ona po mišljenju brojnih stručnjaka uopšte nije dobro pripremljena.

“Tokom 2020-ih godina mi ćemo doživjeti nevjerojatnu transformaciju na njemačkom tržištu rada”, kaže i savezni ministar rada Hubertus Heil.

A te promjene diktiraju prije svega digitalizacija i automatizacija, ali i velika smjena dominantnih tehnologija, poput ekspanzije elektro-mobilnosti.

Budućnost rada

Hilmar Schneider, direktor Istraživačkog instituta o budućnosti rada u Bonnu, uočava ipak jedan veliki trend.

“U načelu je prošlo doba teškog fizičkog rada. Apsolviramo sve više duhovnog rada ili rada koji se temelji na znanju”, ističe Schneider.

Jednostavne aktivnosti za koje su potrebna niža razina kvalifikacija, sve više će zamijeniti roboti ili računari – ili će radnici za njih biti loše plaćeni.

“Već smo odmakli relativno daleko na tom putu i postigli neku vrstu ravnoteže”, kaže Schneider za DW. 

U industrijskom sektoru se već koristi mnoštvo strojeva i robota. A i u skladištima online-trgovaca dobar dio rada preuzeli su strojevi. U njima radi manje ljudi nego u robnim kućama u centrima njemačkih gradova, koje se u posljednje vrijeme redom zatvaraju.

Pogođeni i visokoobrazovani

I sociolog Roland Verwiebe jer uvjeren u to da će nestati brojna radna mjesta.

No, za razliku od Schneidera, on ne vjeruje da je situacija na tržištu rada u „ravnoteži” odnosno da razloga za brige imaju samo slabije kvalificirani radnici.

Kao primjer navodi prevoditelje, kojima posao „otimaju” sve bolji software-programi poput Googlea Translatora ili DeepL-a.

„Potencijalno bi to moglo pogoditi i advokate zato što se veći broj pravnih savjeta koji su potrebni mušterijama, ustvari može obaviti i poluautomatski”, izjavio je Verwiebe.

Novi poslovi

Stari poslovi nestaju, a novi nastaju i u drugim branšama.

Dodatni je problem činjenica da je sektor slabije plaćenih poslova u Njemačkoj ogroman – svaki peti zaposlenik (oko 20 posto) radi za minimalac ili neznatno bolju plaću. U skandinavskim zemljama, u Nizozemskoj ili Francuskoj je ta kvota dva puta manja.

Izlaz iż tog stanje je u obrazovanju i doškolovavanju. 

Kako ističe istraživač Schneider, Njemačka će, kao društvo koje je sve starije, i ubuduće biti ovisna o doseljavanju iz inozemstva.

“Pritom su nam potrebni koncepti čiji je cilj privlačenje visokokvalificiranih osoba u Njemačku”, izjavio je Schneider.

LIDER