Veliki brodovi u Neumskom zalivu neprihvatljivi

U analizi efekata uplovljavanja stranih brodova u dio Jadranskog obalnog mora u BiH navodi se da plovidba velikih brodova neumskim zalivom nije prihvatljiva.

“Za područje Malostonskog kanala Hrvatska najozbiljnije razmatra mogućnost potpune zabrane plovidbe i zadržavanja svih brodova. Zato plovidba brodova osim manjih turističkih brodica u tom području načelno nije prihvatljiva”, stoji u analizi.

U njoj se dodaje da geografski gledano područje Malostonskog kanala i Neumskog zaliva predstavlja cjelovit prostor te da bi se zabrana Hrvatske po automatizmu odnosila i na Neumski zaliv.

Ova analiza, koju je po odluci Savjeta ministara 2015. godine izradila Interresorna radna grupa, u suštini demantuje sve one koji tvrde da će izgradnjom pelješkog mosta BiH biti onemogućen pristup otvorenom moru i uplovljavanje velikih brodova u Neum.

U Ministarstvu transporta i komunikacija BiH potvrdili su “Nezavisnim” nalaze te analize i istovremeno naglasili da su se u slučaju pelješkog mosta bavili isključivo tehničkim stvarima, te da nisu davali nikakve saglasnosti u ime BiH.

“Predstavnici Ministarstva su sudjelovali u radnoj grupi koja je 2006. godine usaglasila tehničke karakteristike mosta. Tada je Hrvatska predložila da visina mosta bude 35, odnosno 45 metara, i širina stubova 180 metara i na to bh. strana nije pristala. Prihvaćeni su zahtjevi BiH da visina mosta bude najmanje 55 metara i širina stubova 286 metara, a plovni put 200 metara”, rekao je Igor Pejić, sekretar Ministarstva transporta i komunikacija BiH, dodajući da je pitanje granice potpuno druga priča.

Inače, o izgradnji pelješkog mosta početkom septembra raspravljaće i poslanici Predstavničkog doma parlamenta BiH i veoma je vjerovatno da će biti pokušaja da se obustavi taj projekat dok BiH zvanično ne izda saglasnost. Ono što je činjenica jeste da niti jedan organ BiH, tačnije Savjet ministara BiH, Predsjedništvo BiH, a ni parlament BiH nisu dali zvaničnu saglasnost na taj projekat, što su pojedinci iskoristili i pokušavaju da zaustave cijeli projekat, jer navodno sprečava izlazak i ulazak velikih brodova u BiH i pristup BiH međunarodnim vodama.

U slučaju Hrvatske, njihova stručna grupa koja je zajedno sa bh. stručnjacima dogovarala izgradnju i tehničke karakteristike mosta dobila je od Hrvatskog sabora ovlaštenje da njihove odluke ne podliježu bilo kakvoj vrsti ratifikacije niti treba da se odobre od bilo kojeg tijela. U slučaju BiH te saglasnosti nije bilo, a Savjet ministara BiH niti Predsjedništvo BiH nisu donosili bilo kakve odluke povodom toga.

Jedan od argumenata onih koji osporavaju izgradnju pelješkog mosta je da bi taj most bio prepreka u slučaju da se BiH odluči na gradnju luke, što je prema mišljenju stručnjaka u domenu fikcije s obzirom na to da bi pored luka Koper, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Bar i Brač to bio besmislen projekat.

Politički prizvuk

Hrvatski predstavnici u parlamentu BiH saopštili su da ne postoje bilo kakvi međudržavni ugovori ili drugi relevantni propisi koji bi izgradnjom mosta kopno – Pelješac u Hrvatskoj bili dovedeni u pitanje.

Klubovi hrvatskog naroda u Domu naroda i HDZ BiH – HNS u Predstavničkom domu navode da je javnost u BiH u posljednje vrijeme suočena s velikim brojem informacija o izgradnji mosta, među kojima ima i onih s političkim prizvukom koje se uklapaju u predizbornu kampanju.

Nezavisne.com