Otkako je Hrvatska ograničila izvoz biljnih proizvoda samo na prijelaze Bosanska Gradiška i Bijača, izvoznici kornišona i šljive uglavnom idu na Bosansku Gradišku, pa zbog gužvi i čekanja njihova roba truhne, a isporuke kasne.
Zadržavanja na granici
– Problem su nam vikendi i ponedjeljak. Vikendom ne rade fitosanitarni inspektori u Hrvatskoj, što dovodi do velikih gužvi ponedjeljkom. Uz sve to mi moramo pribaviti sve papire i najaviti se 24 sata prije nego što krenemo na granični prijelaz s robom. Ako se ne najavite, nećete ni proći i morate morate čekati 24 sata – priča Ibrahim Tursunović, predsjednik marketinške asocijacije Bh. šljiva.
Dodaje da firma Maočanka-Commerce u kojoj radi svakoga dana ima dva do tri vozila robe, pa zbog dva neradna dana, uz zadržavanja na granici radnim danima, svake sedmice ima 50-60 hiljada maraka štete.
Predsjednik grupacije proizvođača kornišona Fahrudin Delibajrić kaže da zadržavanje na granicama i skraćeno radno vrijeme inspektora u Hrvatskoj pravi cijeli niz problema.
Radno vrijeme
– Prošle godine hrvatski inspektori su radili do 19 sati radnim danima, a subotom do 15. Ove godine imamo velike probleme jer nam je praktično i petak kao dan za izvoz oduzet. Jednostavno, preveliki je rizik. Dok završimo potrebne dozvole u BiH ujutro, na granicu dolazimo poslije 12 i onda je upitno hoćemo li proći, a ako ne prođemo, roba će tokom vikenda propasti – kaže Delibajrić.
Dodaje da zbog dugog čekanja prijevoznici odbijaju njihov transport.
– Ja sam jučer imao gotov tovar kornišona, ali nisam imao kamion – ističe Delibajrić i dodaje da su se obraćali i ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staši Košarcu, ali da se ništa značajno nije promijenilo.
U proizvodnji kornišona i šljive uključeno je 10.000 porodica, a njima se, kao i firmama koje otkupljuju te prijevoznicima i kupcima naonose veliki gubici.
Tržište u Njemačkoj
– Stoji nam roba jer je ne možemo isporučiti, a ono što mi proizvodimo, ne može su dugo čuvati, posebno ne na kamionu. Ponekad idemo kroz Srbiju, pa na Bajakovo ulazimo u Hrvatsku, to su opet veći troškovi – priča Tursunović.
Navodi da firma u kojoj on radi ima tržište u Njemačkoj i svake godine izveze između 2,5 i tri tone šljive.
– Mogli bismo i više da imamo uvjete za to. Pored sporih procedura na hrvatskoj granici, problem pravi i naša država. Mi nismo dio digitalnog sistema fitopregleda, a da ga imamo, ne bi bilo potrebe za kontrolama prilikom ulaska u Hrvatsku – pojašnjava Tursunović.
Naši izvoznici su uz mnogo truda zadovoljili sve standarde da bi svoju robu izvozili u Njemačku. Sada njihova roba, iz čisto teničkih razloga izvan njihove kontrole, propada, a oni mogu samo da broje gubitke. Koliki će na kraju biti, niko u ovom momentu ne zna.