Vijeće ministara BiH u prvih 100 dana radilo na manje od trećine datih obećanja

Tokom prvih 100 dana mandata Vijeće ministara BiH radilo je na ispunjavanju 72 obećanja od ukupno 260, koliko ih je imalo osam partija koje su formirale državni nivo izvršne vlasti. Od tog broja, jedno je dobilo ocjenu “u progresu”, dok je započelo provođenje aktivnosti na ispunjavanju 71 obećanja. 

Monitoring ispunjavanja predizbornih obećanja koji provodi inicijativa Istinomjer obuhvatio je obećanja osam političkih partija (SNSD, HDZ BiH, SDP BiH, Naša stranka, NiP, DNS, BH Zeleni i Ujedinjena Srpska) koje su 25. januara 2023. godine formirale Vijeće ministara BiH. Istinomjer je obećanja prikupio iz predizbornih programa koje su političke partije predstavile uoči Općih izbora 2022. godine, kao i sa zvaničnih internet-stranica, društvenih mreža političkih partija te sa snimaka predizbornih skupova onih partija koje nisu imale program. 

Najviše obećanja za ovaj nivo vlasti dao je SDP BiH (105), dok su SNSD, DNS i Ujedinjena Srpska imali tek po jedno obećanje. Od tri partije iz Republike Srpske, jedino je Ujedinjena Srpska imala predizborni program, koji se većinom odnosio na nivo Republike Srpske. NiP je dao 76 obećanja, Naša stranka 41, HDZ BiH 22 te BH Zeleni 13 obećanja. Istinomjer je monitoring provodio do 5. maja, kada se i navršilo prvih 100 dana rada Vijeća ministara BiH. 

Najviše obećanja dato je iz oblasti ekonomije (74), u oblasti pravne države dato je 59 obećanja, njih 43 u oblasti obrazovanja, sporta i kulture, 39 obećanja u oblasti spoljne politike, 35 u oblasti državnog uređenja te po pet obećanja u oblastima zdravstva i socijalne politike. 

U oblasti ekonomije provođene su određene aktivnosti na ispunjavanju 22 obećanja, među kojima su se našla ona o modernizaciji Luke Brčko, smanjenju udjela javnih rashoda na plate, ali i obećanje o dekarbonizaciji energetskog sektora. 

Kada je riječ o modernizaciji Luke Brčko, trenutno je u toku realizacija treće faze modernizacije, koja se, kako je saopćeno, odvija prema planiranoj dinamici, a završetak svih radova očekuje se do kraja ove godine. Modernizacija Javnog preduzeća Luka Brčko, između ostalog, podrazumijeva i izgradnju pruge i rekonstrukciju pristupnog puta do Luke. 

U pogledu smanjenja javnih rashoda na plate, budžet institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2022. godinu iznosio je 1.892.789.119 KM, dok su izdaci za plate u 2022. godini iznosili 633.383.000 KM, odnosno 33,46% budžeta. S druge strane, budžet za 2023. godinu iznosi 2.561.366.362 KM, dok su izdaci za bruto plate i naknade budžetirani u iznosu 791.087.000 KM, odnosno 30,88%. 

Kada se govori o klimatskim promjenama, Vijeće ministara BiH je na 3. sjednici usvojilo Strategiju prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja Bosne i Hercegovine za period 2020–2030. godina. Ona bi trebalo da predstavlja sveobuhvatan sistemski okvir za rješavanje izazova klimatskih promjena s kojima se BiH suočava. Usvajanje ove strategije bila je obaveza BiH iz Pariškog sporazuma, ali i obaveza u međunarodnim mehanizmima saradnje nа smanjenju emisija i adaptaciji nа klimatske promjene.

U oblasti pravne države obećanje koje se odnosi na usvajanje zakona o bezbjednosti saobraćaja u BiH dobilo je ocjenu “u progresu” s obzirom na to da je na 4. sjednici Doma naroda PSBiH, sredinom aprila, usvojen Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini. 

Provođene su aktivnosti i na realizaciji 14 od ukupno 39 obećanja u oblasti spoljne politike. 

Obećanje SDP-a BiH koje se odnosilo na pristupanje NATO paktu dobilo je ocjenu “započeto” s obzirom na to da je Vijeće ministara BiH 23.2.2023. godine usvojilo Informaciju Komisije za saradnju s NATO-om o realizaciji aktivnosti iz dva programa reformi BiH, za 2021. i 2022. godinu, te sedam dana kasnije usvojilo i Izvještaj o radu Komisije za saradnju s NATO-om BiH za period 1. 7. 2022–31. 12. 2022. godine. 

Započet je rad i na ispunjavanju obećanja NIP-a da će inicirati usvajanje zakona o vanjskim poslovima BiH s obzirom na to da se Nacrt zakona čiji je predlagač Ministarstvo vanjskih poslova BiH našao na dnevnom redu 6. sjednice Vijeća ministara, koja je održana 16. 3. 2023. godine. Tada je zakon vraćen na doradu, a njegov nacrt usvojen je naknadno na sjednici održanoj 11. maja, čime je ovo obećanje ispunjeno, ali nakon što se navršilo 100 dana rada Vijeća ministara BiH. Jedino obećanje koje je dao SNSD za državni nivo vlasti našlo se u ovoj oblasti i odnosilo se na pristupanje inicijativi Otvoreni Balkan, na čemu se nije radilo u prvih 100 dana. 

U oblasti obrazovanja, kulture i sporta provođene su aktivnosti na ispunjavanju 12 datih obećanja partija koje participiraju u radu Vijeća ministara BiH, a neka od njih ticala su se finansijske podrške sportistima, ali i ulaganja u nauku. Budžetom institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. predviđeno je 100.000 KM grant sredstava za dodjelu novčanih nagrada za zaslužne i vrhunske sportiste međunarodnog razreda, a 10.000 KM predviđeno je za dodjelu državne nagrade za sport Bosne i Hercegovine. Istim budžetom predviđeno je 10.000 KM za stavku “Grantovi neprofitnim organizacijama – Nagrada za znanost” te 100.000 KM granta za realizaciju projekata bilateralne saradnje u oblasti nauke na osnovu međunarodnih sporazuma.

Od ukupno 35 obećanja koja se nalaze u oblasti državnog uređenja započet je rad na ispunjavanju tek jednog, koje se odnosilo na online dostupnost svih javnih dokumenta. Vijeće ministara BiH je na 9. sjednici, održanoj 12. 4. 2023. godine, jednoglasno utvrdilo Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija Bosne i Hercegovine. Novina u predloženom zakonu jeste elektronsko podnošenje zahtjeva i uvođenje potpuno novog modela proaktivne objave određenih informacija važnih za rad, organizaciju, odlučivanje i finansiranje institucija BiH. 

Četiri od ukupno pet obećanja u oblasti socijalne politike dobilo je ocjenu “započeto”, a odnosila su se na zatvaranje kolektivnih centara, stvaranje sigurnosnih i ekonomskih preduvjeta za povratnike, povećanje ulaganja u povratničke sredine te finansiranje inkluzije romske zajednice.

Na pet obećanja u oblasti zdravstva nisu provođene aktivnosti u smjeru njihovog ispunjavanja. Dva obećanja, jedno SDP-a BiH, a drugo Naše stranke, odnosila su se na legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, a ostala na formiranje savjeta za zdravstvo, formiranje krovnih institucija i zakonskih rješenja u zdravstvu, kao i na kreiranje registra zdravstvenih radnika. 

Ako se pogleda procentualno, provođene su aktivnosti na ispunjavanju 27% datih obećanja, a koja u okviru svog monitoringa prati Istinomjer. Među većinom obećanja na čijem ispunjavanju nije bilo značajnih aktivnosti našla su se, između ostalih, ona koja se odnose na borbu protiv korupcije, uvođenje diferencirane stope PDV-a, reformu javnih RTV sistema, Ustavnu reformu, izgradnju nacionalnog stadiona, usvajanje zakona o klimatskim promjenama i brojna druga. 

U kontekstu ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja EK provođene su određene aktivnosti na kreiranju prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), kao i na osnivanju Savjetodavnog tijela Vijeća ministara BiH za saradnju s nevladinim organizacijama.  

Iako je veći broj partija imao predizborni program, treba napomenuti da je određeni broj obećanja u ovim programima bio neutemeljen, zbog čega ta obećanja nisu uzeta u obzir i ne prate se u okviru monitoringa. Naime, radi se o obećanjima koja su bila formulisana tako da se nije moglo precizno utvrditi šta je cilj datog obećanja ili su se odnosila na niže nivoe vlasti te ih nije bilo moguće pratiti na nivou Vijeća ministara BiH, dok je jedan dio obećanja više predstavljao tvrdnje ili stavove partije, a ne obećanja s konkretnim ciljevima. U jednom od programa zabilježeno je i obećanje o aktivnostima koje su okončane još tokom 2021. i 2022. godine, dakle prije početka predizborne kampanje za Opće izbore 2022. godine.

Stranke iz Republike Srpske koje učestvuju u radu Vijeća ministara BiH tokom predizborne kampanje nisu davale obećanja čija se provedba/ispunjenje može realizirati na državnom nivou. Zabilježeno je tek po jedno obećanje od tri stranke koje se može provoditi putem državnog nivoa vlasti.

Tokom pregovora o formiranju Vijeća ministara BiH nakon održanih Općih izbora 2022. godine najavljivano je i kreiranje detaljne programske platforme za državni nivo, no do momenta objave ovog izvještaja takav se dokument nije pojavio u javnosti, a objavljen je samo potpisani dokument pod nazivom “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022–2026. godine”. 

Bitno je spomenuti i da budžet institucija BiH nije dostupan u mašinski čitljivom, odnosno pretraživom formatu, što je otežavalo/usporavalo provođenje monitoringa. Treba istaći da je to jedini nivo vlasti za koji Istinomjer radi monitoring, a koji ima samo skeniranu verziju budžeta. Istinomjer je od Ministarstva finansija BiH i Vijeća ministara BiH tražio da za potrebe monitoringa ustupe pretraživu verziju budžeta, no odgovor nismo dobili.