Višemilionske tužbe prijete budžetu ZDK-a

Zeničko-dobojski kanton bi se uskoro mogao suočiti s finansijskim kolapsom. Višegodišnje ignoriranje isplata razlike plaća i ostalih prinadležnosti po osnovi kolektivnih ugovora za državne službenike dovelo je do tužbi i presuda domaćih pravosudnih organa koje su ingorirane. Uslijedila je presuda Suda za ljudska prava u Strazburu. Presuda nalaže da ovaj kanton tužiteljima treba isplatiti 152 miliona maraka duga i još 170 miliona po osnovu zateznih kamata. Ali do isplate nije došlo zbog čega će se u sve uključiti i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Po osnovu pravosnažnih sudskih presuda ZDK svojim uposlenicima, među kojima je najviše onih iz osnovnog i srednjeg obrazovanja, duguje ukupno više od 320 miliona maraka.

– To je, kada se sve sabere, jedan godišnji budžet Zeničko-dobojskog kantona – ističe Spahija Kozlić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK-a.

Višegodišnje odlaganje ispunjavanja ovih finansijskih obaveza u Kantonu su pravdali činjenicom da Kolektivni ugovor iz 2002. godine nije bio neusklađen s finansijskim mogućnostima Kantona. Obaveze su se pokušale postupno izvršavati kroz tzv. generalne mjere i otplatni plan prema kojem bi se one isplaćivale u narednih 300 godina.

– To je pogrešan stav. A tako pogrešnom stavu je doprinijela grupa advokata Regionalne advokatske komore Zenica, koja je dala pogrešno i neovlašteno tumačenje zakona – kaže Adil Lozo, pravni zastupnik tužitelja.

Posljednja presuda iz Stazbura stigla je u februaru ove godine i trebala je biti izvršena u maju, ali nije. Nije ponuđen ni traženi realniji otplatni plan isplate potraživanja. Evropske presude su neumoljive, a novca nema, pa Vlada predlaže nove pregovore.

– To će biti veliki teret za budžet ZDK-a, ali ćemo u razgovorima nastojati iznaći kompromisno rješenje – navodi Kozlić.

– Taj proces traje od 2005. Nikad nisu htjeli pregovarati. 15 godina niko nije htio da pregovara. Tjerali su nas do zadnje instance, ne u BiH nego u Evropi i sad hoće da pregovaraju. Ne želim razgovarati ni s kim. Dajte mi ono što je moje – poručuje Sakib Plančić, jedan od tužitelja.

S obzirom na to da presuda kao izvršioca poznaje samo državu, ovih će se dana u sve uključiti i pravni eksperti Ministarstva za ljudksa prava izbjeglice BiH.

– Da im definitivno pojasne da su presude Evropskog suda za ljudska prava iznad domaćih zakona i Ustava BiH i svih domaćih presuda i da se one zaista moraju izvršiti – objašnjava Lozo.

Kako će se presuda Evropskog suda za ljudska prava provesti, očito još niko ne zna. Ono što je izvijesno i pozitivno, smatraju u sindikatu, jeste da se i na ovaj način vraća dignitet uposlenima u obrazovanju, a time i samom obrazovnom sistemu.

– Prosvjetni radnici lagano vraćaju svoj status u društvu. Dobijaju ono što im je ranije bilo oduzeto, zbog čega su i nastale određene tužbe – ističe Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Imajući u vidu rečeno, važno je podsjetiti da se neizvršeni dug svake godine uvećava za 12 procenata.

Federalna.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE