Višković tvrdi da može stati u kraj poslodavcima koji radnicima daju plate u kovertama

Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da vlasti još nisu potpuno stale u kraj sivoj zoni po pitanju poslodavaca koji izbjegavaju da plaćaju svoje obaveze prema državi, ali da će pronaći način da i to uskoro bude riješeno.

Višković je za “EuroBlic” rekao da dio poslodavaca i dalje prijavljuje svoje radnike na najnižu platu od 520 KM, a ostatak novca isplaćuje u kovertama, te da je primijećeno da se minimalac u RS-u zloupotrebljava jer se isplaćuje i nekvalifikovanim radnicima, ali i ljudima sa visokom stručnom spremom.

On je istakao da su mnogi prijavljeni na pomenuti iznos kako bi poslodavac izbjegao da plaća obaveze prema državi, tačnije, plaća obaveze samo za taj iznos od 520 KM.

“Moram poručiti tim poslodavcima – nemojte misliti kako ste vi pametni, pa ste prevarili vlast”, naglasio je Višković i dodao da se dio poslodavaca služi i time da prijavi radnika na četiri sata, pa ne plaća obaveze ni na 520 KM, već na pola od tog iznosa.

On je ponovio da je zaduženje Republike Srpske na Londonskoj berzi za 300 miliona eura po kamati od 4,75 posto bilo predviđeno budžetom RS-a za 2021. godinu, usvojenim u Narodnoj skupštini polovinom decembra prošle godine.

“Naš ukupni javni dug nije povećan zbog zaduženja na Londonskoj berzi zato što su ta sredstva ukalkulisana u naše ukupno zaduženje zaključno sa 31. decembrom 2020. Naš javni dug je 42,3 posto, a maksimalno je 55 posto. Naš ukupni dug je 53 posto, a maksimalno je 60 posto. Očito je da Republika Srpska još ima prostora da se zaduži do zakonskog limita. Primjera radi, ukupno zaduženje Crne Gore je 120 posto. Ne možemo se porediti sa Njemačkom, Francuskom ili nekim velikim ekonomijama. Napadaju nas oni koji žele da Vlada dođe u poziciju da ne može da isplati penzije, plate, podsticaje, doprinose i sve ono što se isplaćuje iz budžeta”, pojasnio je Višković.

On je ponovio da banke na prostoru BiH nisu imale kapacitet da obezbijede toliko sredstava za emisiju obveznica na domaćem tržištu po manjim kamatnim stopama.

“Mi smo sada prvi put izašli na Londonsku berzu kao RS. Dakle, entitet u sastavu BiH. Nikad i niko, a pitanje je hoće li ikada iko na Londonsku berzu izaći, a da nije država. Zar to nije veliki uspjeh? Treba reći da su mnogo jače ekonomije imale daleko veću kamatnu stopu kada su prvi put izlazile na Londonsku berzu. Republika Srpska je izlaskom na Londonsku berzu pokazala da ima institucije, ljude i kapacitet da obezbijedi dodatna finansijska sredstva za svoj budžet i građane, bez ucjena”, rekao je Višković.

Premijer RS-a je, govoreći o povećanju najniže plate u Republici Srpskoj, naveo da su u toku pregovori na Ekonomsko-socijalnom savjetu, ali da ne očekuje da će se sindikat i poslodavci dogovoriti.

“Tako da ćemo, vjerovatno, mi kao Vlada, poslije završenih pregovora, sjesti i razgovarati o toj temi. Ne želim danas da spekulišem hoće li doći do povećanja ili ne. Moram podsjetiti da je najniža plata u Srpskoj trenutno među najvišim u okruženju, osim Hrvatske koja je članica EU. Najniža plata u RS-u je 266 eura, a u FBiH 208 eura, Crnoj Gori 222 eura, a u Sjevernoj Makedoniji 247 eura. Srbija jedino ima nešto veću najnižu platu, koja iznosi 272 eura”, rekao je Višković.

On je rekao da je netačno da su penzije u FBiH duplo veće nego u Republici Srpskoj, navodeći da je tamo prosječna penzija 429 KM, a u Srpskoj 415 KM.