Vjeruje se da uz njihovu pomoć vaše kosti mogu biti zdravije

Preporuke za vitaminom D3 se razlikuju od zemlje do zemlje. Dok se negdje preporučuje uzimanje 400 do 800 internacionalnih jedinica na dan, smjernice za Centralnu Evropu preporučuju svakodnevnu suplementaciju u dozi od 800 do 2.000 internacionalnih jedinica u periodu od septembra do aprila.

Kosti su živa materija i neprestano se obnavljaju, stvaraju i razgrađuju.

• U ranim godinama kosti se intenzivno grade, dok nakon tridesete godine koštana masa počinje da opada i već od pedesete godine starosti javlja se veći rizik od razvoja krhkih, poroznih kostiju i preloma, a pogotovo kod žena zbog pada nivoa estrogena – ističe mr ph. Davorka Kopanja.

Međutim, ogroman gubitak koštane mase nije problem samo starijim ženama, već su ovim problemom pogođeni i muškarci. Rizik za gubitak koštane mase je veći ako u mladosti nije osigurana dovoljna gustina kostiju.

Osteopenija predstavlja smanjenu gustinu kostiju i često je prethodnica bolesti – osteoporoze. Kod osteoporoze gubitak koštane mase je veći, mijenja se struktura kosti, kosti postaju vrlo porozne i lako lomljive. Prelom kosti se vrlo lako desi, pogotovo nakon nakon pada, ali i prilikom manjih povreda koje uobičajeno ne dovode do loma kosti, te naglih pokreta, podizanja tereta ili pritiska na kost. Prelomi se najčešće dešavaju na kičmenim pršljenovima, kuku, kostima podlaktice ili ručnom zglobu i mogu dovesti do trajnih posljedica i invaliditeta – piše Klix.ba

Tihi kradljivac kosti

Za osteoporozu kažu je podmukla bolest, zovu je i tihi kradljivac kosti. Najčešće se i otkrije kad se desi prvi prelom jer tek tad nastupa bol. Ono što je dobro da se ona velikim dijelom može spriječiti.

I zato ne oklijevajte, obratite pažnju na ishranu, uzimajte dovoljne količine kalcijuma i vitamina D3, ali drugih minerala i vitamina koji doprinose zdravlju kostiju. Pokrenite se! Kretanje je osnovno za prevenciju osteoporoze, šetnja, trčanje, ples, joga, vježbe sa opterećenjem su odličan izbor. Vježbanje nije samo dobro za stimulaciju izgradnje kosti, nego pomaže i jačanju mišića i prevenciji padova.

Iako je osteoporoza tiha bolest, postoje faktori rizika koji vam mogu pomoći da otkrijete da ste u riziku osteoporoze: ako neko od članova porodice ima osteoporozu, ako je stil života takav da nemate dovoljno fizičke aktivnosti, ako ne unosite dovoljno kalcijuma i vitamina D3 kroz ishranu, ako ste nježnije konstrukcije tijela i mršaviji, ukoliko ste se pogrbili, smanjili visinu, ili ako ste prethodno lomili kost nakon pada sa sopstvene visine.

Osteoporoza je češća kod žena koje nisu imale trudnoću, koje su ušle u ranu menopauzu ili odstranile jajnike. Takođe, osobe koje koriste lijekove poput kortikosteroida, ili pak konzumiraju alkohol i cigarete su u većem riziku od osteoporoze.

Ukoliko imate jedan ili više faktora rizika, i pogotovo ako ste starosti iznad 65 godina, posavjetujte se sa svojim doktorom i uradite potrebne preglede. Za prevenciju ali i tokom liječenja osteoporoze potrebno je obezbjediti dovoljne količine vitamina i minerala, pogotovo kalcijuma i vitamina D3.

Preporučuje se dnevni unos kalcijuma od 1.000 – 1.200 mg, odnosno 1500mg za žene u postmenopauzi. Treba voditi računa o ukupnom unosu kalcijuma kroz hranu i suplemente, da se ne prekorači maksimalna količina, a to je 2000mg na dan za osobe starije od 50 godina. Kalcijuma ima dosta u mliječnim proizvoda, zelenom povrću, sardinama, te ovo svakako treba imati na umu prilikom uzimanja suplemeneta.

Da bi organizam resorbovao kalcijum i ugradio ga u kosti , potreban mu je vitamin D, ali i vitamin K2.

Udruženi vitamini D3 i K2: Vitamin D pospješuje apsorpciju kalcijuma iz probavnog sistema i njegov unos u kosti. Pozitivno utiče i na brojne druge funkcije u organizmu poput imunog sistema i funkcije mišića. Organizam uglavnom može da sam proizvede dovoljno vitamina D3 preko kože uz pomoć sunčevih zraka, ali u periodima kada nema dovoljno sunca, potrebno je dodatno unositi Vitamin D3 hranom ili putem dodataka ishrani. Hrana najbogatija vitaminom D3 je riba sjevernih mora poput lososa, tune, haringe, ali ova hrana i najčešće nije dovoljno zastupljena u svakodnevnoj ishrani.

Vitamina D3 u manjim količinama ima jajima, puteru, gljivama, mliječnim proizvodima obogaćenih vitaminom D, ali nedovoljnim da se obezbijede dnevne potrebe za vitaminom D3. Preporuke za vitaminom D3 se razlikuju od zemlje do zemlje. Dok se negdje preporučuje uzimanje 400 do 800 internacionalnih jedinica na dan, smjernice za Centralnu Evropu preporučuju svakodnevni unos u dozi od 800 do 2000 internacionalnih jedinica u periodu od septembra do aprila zavisno od tjelesne težine. Starije osobe bi trebalo da uzimaju vitamin D3 tokom cijele godine. Maksimalan dnevni unos vitamina D3 je 4000 IJ, međutim u posebnim slučajevima, kod nekih oboljenja ili kad je prisutan teški deficit vitamina D3, doktor može da preporuči uzimanje veće doze vitamina D3 u određenom vremenskom periodu. Uzimanje viših doza vitamina D3 treba uvijek da bude pod nadzorom doktora.

Vitamin K2 je takođe važan za zdravlje kosti jer pomaže vitaminu D3 da ugradi kalcijum u kosti, povećavajući njihovu snagu i otpornost ka pucanju. Osim toga Vitamin K2 spriječava ugradnju kalcijuma u zidove krvnih sudova, čime doprinosi zdravlju kardiovaskularnog sistema. Vitamin K2 se nalazi najviše u mesu, siru, jajima, bananama i fermentisanim namirnicama. Preporučen dnevni unos se odnosi na vitamin K i iznosi 90-120 mcg na dan za odrasle osobe.