Vlada RS-a u izvještaju za UN osporava ovlaštenja visokog predstavnika, presudu Dodiku i odluke Ustavnog suda BiH

Vlada Republike Srpske usvojila je izvještaj koji će biti upućen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija uoči redovne rasprave o stanju u BiH Vlada Republike Srpske usvojila je izvještaj koji će biti upućen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija uoči redovne rasprave o stanju u Bosni i Hercegovini. Dokument na 11 stranica, uz propratno pismo premijera RS-a Save Minića, dostavljen je predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti UN-a Aglaji Balti, predstavnici Stalne misije Grčke.

Riječ je o dokumentu koji Vlada RS-a priprema dva puta godišnje, uoči sjednica Vijeća sigurnosti posvećenih BiH. U njemu iznosi svoje stavove kao odgovor na izvještaj visokog predstavnika.

Ovogodišnji tekst obiluje tvrdnjama koje su sporne ili nepotpune, a pojedine teme predstavljene su bez konteksta koji je važan za njihovo razumijevanje.

Sporne tvrdnje o Ustavnom sudu

Već na početku izvještaja Vlada RS-a problematizira sastav Ustavnog suda BiH, navodeći da je neophodno hitno provesti reformu pravosuđa.

– Neophodno je hitno usvojiti zakone kojima će se provesti reforma pravosuđa, jer je sadašnji sastav Ustavnog suda BiH, sa svega sedam sudija, u direktnoj suprotnosti s članom VI(1) Ustava BiH, kojim je propisano da Ustavni sud ima devet članova – navodi se u dokumentu.

Međutim, u izvještaju se ne spominje da je nepopunjenost Suda povezana s odbijanjem vladajućih stranaka u Republici Srpskoj da imenuju dvoje sudija iz ovog entiteta. Tako se problem nepotpunog sastava predstavlja bez navođenja odgovornosti koju za takvo stanje imaju vlasti RS-a.

Dodikova presuda

U dokumentu se govori i o pravosnažnoj presudi predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, koji je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske.

– Ta protivpravna odluka potom je provedena kroz institucije pravosuđa na nivou BiH, koje su pod kontrolom Bošnjaka, kako bi se krivično gonio demokratski izabrani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zbog izvršavanja izričite ustavne obaveze da proglasi zakone usvojene na nivou entiteta – navodi se u izvještaju.

Dodik je 1. augusta 2025. pravosnažno osuđen jer je potpisao ukaze o proglašenju zakona Narodne skupštine RS-a kojima je predviđeno da se odluke visokog predstavnika neće objavljivati niti provoditi u ovom entitetu. Presudu je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.

Posebno je sporno predstavljanje pravosuđa BiH kao institucije “pod kontrolom Bošnjaka”. Takva formulacija uklapa se u retoriku koju predstavnici vlasti RS-a već godinama koriste kada govore o državnim institucijama.

Osporavanje ovlaštenja PIC-a

Vlada RS-a u izvještaju osporava i pravni položaj Vijeća za implementaciju mira (PIC), tvrdeći da ono nema ovlaštenja u vezi sa zatvaranjem Ureda visokog predstavnika (OHR).

– Međutim, PIC, čije postojanje Dejtonski sporazum niti predviđa niti ga uopće spominje, nema nikakvo pravno ovlaštenje da utvrđuje uslove za zatvaranje OHR-a. Štaviše, PIC uopće nema nikakva pravna ovlaštenja – navodi se u dokumentu.

U izvještaju se, međutim, ne spominje da je Vijeće sigurnosti UN-a u decembru 1997. Rezolucijom 1144 pozdravilo zaključke konferencije PIC-a održane u Bonnu, na kojoj su definisana takozvana bonska ovlaštenja. Također se zanemaruje činjenica da su ranije odluke visokih predstavnika provodile i institucije Republike Srpske, uključujući period u kojem je SNSD već bio na vlasti.

Vlada RS-a navodi i da je među bivšim visokim predstavnicima i drugim stručnjacima navodno općeprihvaćen stav da su zakoni koje su nametali visoki predstavnici od početka bili protivpravni.

Kao argumente navodi izjave Karla Bildta i Karlosa Vestendorpa. Međutim, Bildt nije tvrdio da su odluke bile protivpravne, već da je njihov pravni osnov “krajnje upitan”.

Šta je zaista rekla Venecijanska komisija

U izvještaju se navodi da je Venecijanska komisija Vijeća Evrope 2005. osudila preuzimanje ovlaštenja za nametanje zakona od visokog predstavnika.

Komisija je zaista kritikovala praksu nametanja zakona i zagovarala njeno postepeno ukidanje. Istovremeno je, međutim, ocijenila da je korištenje bonskih ovlaštenja nakon rata bilo korisno za BiH i njene građane. Taj dio njenog stava nije obuhvaćen tumačenjem koje nudi Vlada RS-a.

Imenovanje Kristijana Šmita

Vlada RS-a osporava i imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita, tvrdeći da nije dobio potrebnu saglasnost Vijeća sigurnosti UN-a niti podršku svih strana potpisnica Dejtonskog sporazuma.

– Kristijan Šmit, koji nije imenovan uz neophodnu saglasnost Vijeća sigurnosti UN-a niti ima podršku strana potpisnica Dejtonskog sporazuma, nametnuo je nedemokratske odluke – navodi se u izvještaju.

Tačno je da Vijeće sigurnosti UN-a nije potvrdilo Šmitovo imenovanje, prvenstveno zbog protivljenja Rusije i Kine. Međutim, Aneks 10 Dejtonskog sporazuma ne propisuje izričito saglasnost Vijeća sigurnosti kao uslov za imenovanje visokog predstavnika. U njemu se navodi da se visoki predstavnik imenuje u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti.

Selektivno tumačenje stava SAD-a

U izvještaju se navodi i da su Sjedinjene Američke Države promijenile pristup prema BiH te da sada podržavaju suverenitet zemlje, što Vlada RS-a tumači kao podršku odlučivanju isključivo kroz domaće institucije, bez nametanja odluka visokog predstavnika.

– Najznačajnije je to što su Sjedinjene Američke Države jasno stavile do znanja da sada podržavaju suverenitet BiH, što znači da insistiraju na tome da odluke donose demokratski izabrane institucije BiH, a ne da ih nameće visoki predstavnik – navodi se u dokumentu.

Kao argument se citira izjava zamjenice američke ambasadorice pri UN-u Tami Brus, koja je 12. maja rekla da OHR nikada nije bio zamišljen kao trajna institucija.

Međutim, na istoj sjednici Brus je Šmitu odala priznanje za doprinos uspostavljanju institucija suverene BiH. Navela je i da bi zadatak njegovog nasljednika trebao biti prenošenje odgovornosti na domaće lidere, a ne samo zatvaranje OHR-a.

Također je istakla poštivanje odluka Ustavnog suda BiH kao jedan od pokazatelja stabilnosti, iako vlasti RS-a pojedine odluke tog suda ne provode.

Protivrječne ocjene izbora

U izvještaju se pojavljuju i različite ocjene Općih izbora održanih 4. oktobra. U jednom dijelu Vlada RS-a navodi da su izbori bili slobodni i pošteni te da su građani poslali jasnu političku poruku.

Nekoliko pasusa kasnije, međutim, isti izborni proces opisuje se kao sistemski narušen.

– Iako izborni rezultati nedvosmisleno potvrđuju podršku koju rukovodstvo Republike Srpske uživa među građanima, ova sistemska kršenja predstavljaju neprihvatljiv presedan na koji se mora odgovoriti pravnim i političkim sredstvima kako bi se zaštitila budućnost zemlje – navodi se u dokumentu.

Takav pristup otvara pitanje kako Vlada RS-a istovremeno može izbore ocjenjivati kao slobodne i poštene, a zatim tvrditi da je riječ o procesu obilježenom sistemskim kršenjima.

Na izborima su prvi put u cijeloj zemlji korištene nove tehnologije, bez većih tehničkih problema, dok je biometrijska identifikacija, prema navodima iz izvornog teksta, bila uspješna u više od 97 posto slučajeva. Na izborima je pobijedila i koalicija koja osporava pojedine elemente tog sistema.

Optužnice protiv Smartmatica

Vlada RS-a u izvještaju spominje i optužnice podignute u Sjedinjenim Američkim Državama protiv visokih rukovodilaca kompanije Smartmatic, čija je tehnologija korištena na izborima u BiH.

– Osim toga, optužnice podignute u SAD-u protiv visokih rukovodilaca Smartmatica zbog podmićivanja i finansijskih malverzacija radi dobijanja ugovora za provođenje izbora dodatno potvrđuju rasprostranjeno nepovjerenje u ove sisteme širom svijeta – navodi se.

Optužnice se, međutim, odnose na navodno podmićivanje službenika na Filipinima u vezi s ugovorima za izbore 2016. godine, a ne na manipulaciju izbornim rezultatima. Kompanija je u svojoj reakciji također naglasila tu razliku.

U izvještaju se iznose i tvrdnje da sistem omogućava neograničen pristup javnim bazama podataka i biometrijskim informacijama građana, ali se za njih ne nude dokazi.

Dokument sadrži i optužbe na račun bošnjačkih političara i predstavnika u državnim institucijama. Među ostalim, tvrdi se da su doprinijeli prekoračenju ovlaštenja međunarodnih aktera tako što je zamjenik ministra finansija i trezora BiH iz reda bošnjačkog naroda potpisao naloge za plaćanje bez ministra imenovanog iz Republike Srpske.

Državna imovina u fokusu

Kao i u ranijim izvještajima, Vlada RS-a značajan dio pažnje posvetila je pitanju državne imovine.

– Miješanje stranaca pogodovalo je uzurpaciji javne imovine od institucija na nivou BiH, uz grubo kršenje ustavnih odredbi prema kojima ta imovina pripada entitetima – navodi se u dokumentu.

Međutim, ne postoji izričita ustavna odredba prema kojoj državna imovina pripada entitetima. Raspolaganje tom imovinom trenutno je ograničeno zakonom koji je visoki predstavnik nametnuo 2005. godine.

Pitanje državne imovine godinama nije riješeno, a politička neslaganja i opstrukcije, uključujući one koje dolaze iz stranaka na vlasti u Republici Srpskoj, otežavaju postizanje dogovora.

Blokade predstavljene kao vladavina prava

U završnom dijelu izvještaja Vlada RS-a pokušava opravdati blokade u radu državnih institucija koje su SNSD i HDZ BiH provodili, prvenstveno kroz Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali i kroz Vijeće ministara.

– Sve što je Republika Srpska ikada tražila jeste da se Ustav BiH, potpisan u Dejtonu, poštuje kako u samoj BiH tako i na međunarodnom planu, te da ga legitimne, demokratski izabrane institucije vjerno provode. Zahtijevati poštovanje vladavine prava u BiH nije opstrukcija, nije nepopustljivost i nije separatizam – navodi se u izvještaju.

Međutim, uskraćivanje kvoruma radi zaustavljanja rada institucija ne može se automatski izjednačiti s poštivanjem vladavine prava. Mehanizmi zaštite vitalnih nacionalnih interesa predviđeni Ustavom BiH imaju određenu svrhu, ali političke blokade mogu onemogućiti funkcionisanje institucija i donošenje odluka.

SNSD i HDZ BiH blokirali su rad pojedinih državnih tijela u situacijama kada su se protivili zakonima ili mogućim smjenama kadrova iz svojih stranaka. Takvi postupci dodatno su otežavali rad institucija na državnom nivou.

Istovremeno, separatistička retorika zvaničnika Republike Srpske, posebno Milorada Dodika kao predsjednika SNSD-a, godinama je prisutna u političkom prostoru.

Izvještaj Vlade RS-a nije formalni dokument neophodan za održavanje rasprave o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a. Riječ je o dokumentu koji se tradicionalno pojavljuje uoči sjednica, a njegove stavove često iznosi predstavnik Rusije, jednog od najbližih međunarodnih saveznika vlasti Republike Srpske.