Vladimir kosio travu, osjetio jaku bol i samo pao: Jedan od rijetkih koji je preživio “pucanje srca”

Vladimir Volenik iz Pančeva je sa samo 39 godina doživio infarkt i preživio izuzetno rijetku i tešku komplikaciju, ono što se u narodu naziva “pucanjem srca”. Njegova priča predstavlja snažan podsjetnik na to koliko je važno prepoznati simptome, reagovati na vrijeme i pratiti svoje zdravlje.Vladimir je jedan od rijetkih koji je imao sreće da “pucanje srca” nije išlo brzo. Preživio je izuzetnu komplikaciju infarkta miokarda, koja inače nosi visoku smrtnost.

Imao sam 39 godina kada sam dobio infarkt.

Nikakvih simptoma, niti naznaka nisam imao koji bi mi ukazali da će mi život biti ugrožen.

Bio sam radno aktivan, trenirao svakoga dana i to je nešto što mi je inače sačuvalo život.

Bol u grudima, trnjenje lijeve ruke, sve su to informacije koje sam čuo na televiziji.

Da nisam znao da su to simptomi infarkta miokarda, možda bih toga dana nastavio da vozim automobil i ko zna šta bi mi se onda dogodilo – ovako je započeo svoju priču Vladimir.

Tokom pandemije korona virusa, 2020. godine, kako kaže, kosio je travu i u jednom trenutku osjetio jak bol u grudima, zbog čega je pao.

Pomislio sam da nije ništa strašno, seo sam, odmorio i nastavio dalje da kosim.

To je bio signal da postoji neki problem.

Sutradan sam otišao do bolnice.

Međutim, bila je korona i nije ni bilo moguće tako lako doći do ljekara.

Tada mi je urađen EKG.

Rekli su mi da je sve uredu, da bi četiri godine kasnije doživio infarkt, toliko jak, da su ljekari morali da me oživljavaju – nastavlja Vladimir.

Kada je izašao iz bolnice aktivnost srčanog mišića bila mu je niska, svega 20 odsto, objašnjava Vladimir, a već nakon nekoliko mjeseci ta aktivnost se popravila.

Sada mogu da radim lagane vježbe.

Kada čovjek shvati da je dobio još jednu novu priliku za život onda nije ništa teško.

Ni gomila lijekova koju pijem uveče i ujutru – ističe Volenik, koji dodaje da pije osam vrsta lijekova, ali da neke od njih kupuje, jer se ne dobijaju na recept.

Srčana slabost sve češće se opisuje kao “tiha epidemija” savremenog doba i jedan je od najvećih izazova za zdravstvene sisteme, a u Srbiji između 165.000 i 200.000 ljudi živi sa ovim oboljenjem, koje se najčešće prepoznaje kroz nespecifične tegobe poput umora, nedostatka daha ili smanjene izdržljivosti.

Kardiolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije Danijela Trifunović Zamaklar naglasila je da srčana slabost ima ozbiljnu prognozu jer svaki drugi pacijent ne preživi duže od pet godina nakon postavljanja dijagnoze, dok kardiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine Anastasija Stojšić Milosavljević naglašava je da je rano otkrivanje srčane slabosti ključno za ishod liječenja i kvalitet života pacijenata.

Svako srčano oboljenje može dovesti do sindroma srčane slabosti, a rana dijagnoza omogućava pravovremeno uvođenje terapije i sprečava komplikacije kao što su novi infarkt, česta hospitalizacija ili iznenadna smrt.

Liječenje ovih bolesnika je kompleksno i zahtjeva angažovanje ne samo medicinskog tima, već i porodice i društva u cjelini”, rekla je Stojšić Milosavljević.

Kako prepoznati srčanu slabost i rano reagovati na simptome koji upozoravajuDva načina kako srce slabi: “Glad za vazduhom” znak hronične bolesti, zbog koje svaki drugi pacijent ne živi duže od 5 godina nakon dijagnoze.

Vladimir Volenik iz Pančeva je sa samo 39 godina doživio infarkt i preživio izuzetno rijetku i tešku komplikaciju, ono što se u narodu naziva “pucanjem srca”.

Njegova priča predstavlja snažan podsjetnik na to koliko je važno prepoznati simptome, reagovati na vreme i pratiti svoje zdravlje.

Vladimir je jedan od rijetkih koji je imao sreće da “pucanje srca” nije išlo brzo.

Preživio je izuzetnu komplikaciju infarkta miokarda, koja inače nosi visoku smrtnost.

Imao sam 39 godina kada sam dobio infarkt.

Nikakvih simptoma, niti naznaka nisam imao koji bi mi ukazali da će mi život biti ugrožen.

Bio sam radno aktivan, trenirao svakoga dana i to je nešto što mi je inače sačuvalo život.

Bol u grudima, trnjenje lijeve ruke, sve su to informacije koje sam čuo na televiziji.

Da nisam znao da su to simptomi infarkta miokarda, možda bih toga dana nastavio da vozim automobil i ko zna šta bi mi se onda dogodilo – ovako je započeo svoju priču Vladimir.

Tokom pandemije korona virusa, 2020. godine, kako kaže, kosio je travu i u jednom trenutku osjetio jak bol u grudima, zbog čega je pao.

Pomislio sam da nije ništa strašno, seo sam, odmorio i nastavio dalje da kosim.

To je bio signal da postoji neki problem.

Sutradan sam otišao do bolnice.

Međutim, bila je korona i nije ni bilo moguće tako lako doći do ljekara.

Tada mi je urađen EKG.

Rekli su mi da je sve uredu, da bi četiri godine kasnije doživio infarkt, toliko jak, da su ljekari morali da me oživljavaju – nastavlja Vladimir.

Kada je izašao iz bolnice aktivnost srčanog mišića bila mu je niska, svega 20 odsto, objašnjava Vladimir, a već nakon nekoliko mjeseci ta aktivnost se popravila.

Sada mogu da radim lagane vježbe.

Kada čovjek shvati da je dobio još jednu novu priliku za život onda nije ništa teško.

Ni gomila lijekova koju pijem uveče i ujutru – ističe Volenik, koji dodaje da pije osam vrsta lijekova, ali da neke od njih kupuje, jer se ne dobijaju na recept.

Srčana slabost sve češće se opisuje kao “tiha epidemija” savremenog doba i jedan je od najvećih izazova za zdravstvene sisteme, a u Srbiji između 165.000 i 200.000 ljudi živi sa ovim oboljenjem, koje se najčešće prepoznaje kroz nespecifične tegobe poput umora, nedostatka daha ili smanjene izdržljivosti.

Kardiolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije Danijela Trifunović Zamaklar naglasila je da srčana slabost ima ozbiljnu prognozu jer svaki drugi pacijent ne preživi duže od pet godina nakon postavljanja dijagnoze, dok kardiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine Anastasija Stojšić Milosavljević naglašava je da je rano otkrivanje srčane slabosti ključno za ishod liječenja i kvalitet života pacijenata.

Svako srčano oboljenje može dovesti do sindroma srčane slabosti, a rana dijagnoza omogućava pravovremeno uvođenje terapije i sprečava komplikacije kao što su novi infarkt, česta hospitalizacija ili iznenadna smrt.

Liječenje ovih bolesnika je kompleksno i zahtjeva angažovanje ne samo medicinskog tima, već i porodice i društva u cjelini”, rekla je Stojšić Milosavljević.

Kako prepoznati srčanu slabost i rano reagovati na simptome koji upozoravajuDva načina kako srce slabi: “Glad za vazduhom” znak hronične bolesti, zbog koje svaki drugi pacijent ne živi duže od 5 godina nakon dijagnoze.