Vlast je upozorena na neadekvatnu akciznu politiku prema duhanskim proizvodima, ali ne reaguje

Nadležni se još oglušavaju na upozorenja pogrešne akcizne politike prema cigaretama i duhanskim proizvodima. U međuvremenu, u Federaciji Bosne i Hercegovine je predložen zakon za koji neki strahuju da će izazvati još problema jer narušava jedinstvenost bh. tržišta.

Moguće je da će u prodaji biti isti proizvodi različitih pakovanja u dva entiteta, što nije zabilježeno u slučaju niti jednog drugog proizvoda na domaćem tržištu.

Zbog akcizne politike cijene cigareta su znatno više od kupovne moći većine građana što ih je primoralo da ove proizvode kupuju na sve više rastućem crnom tržištu. Zbog toga se izgubi jedan državni budžet ili milijardu KM, kako je ranije procijenjeno, a građani ostaju uskraćeni za npr. rekonstrukciju svih bolnica u Bosni i Hercegovini, dok su u gubicima i legalni trgovci i proizvođači. U dobitku su samo šverceri.

Svjesni negativnih posljedica, u trgovinskim i privrednim komorama u Bosni i Hercegovini pozivaju na akciznu politiku za duhanske proizvode, koja će biti usklađena s ekonomskim prilikama u zemlji. Poziv dolazi i iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) Bosne i Hercegovine, a objavila ga je u elaboratu nazvanom “Presjek stanja u duhanskoj industriji Bosne i Hercegovine i strateške smjernice revitalizacije”.

Jasno su istakli da treba razmisliti o smanjenju ili zamrzavanju akciza koje su odavno jednake onima u Evropskoj uniji. Predlažu da Bosna i Hercegovina učini ono što su učinile države u regiji, a koje nisu članice EU.

“Većim dijelom zemlje iz okruženja imaju višegodišnje akcizne kalendare koji pokazuju smjer oporezivanja duhanskih proizvoda kako po visini tako i vrsti duhanskih proizvoda. Na ovakav način bi se kroz nekoliko godina ujednačila s akcizama u regiji na duhan i duhanske proizvode. Očekivano bi se potpuno smanjivalo nelegalno tržište duhanski proizvoda Bosne i Hercegovine u skladu s povećanjem akciza u regiji”, zaključili su u VTK.

I oni su izdvojili Crnu Goru kao primjer da postoji trenutak kada akciza postane preskupa, tj. kada uzrokuje pad budžetskog prihoda.

“Po načelu ‘manje je više’ ponašala se Uprava za carine Crne Gore. Krajem 2018. akciza je sa 60,40 eura na hiljadu komada podignuta na 73,6 eura na hiljadu komada. Ovakav pristup je prouzrokovao veliki rast cijena cigareta te povećanje nelegalnog tržišta na više od 50 posto. Nakon što je Vlada Crne Gore uvidjela pad prihoda od trošarina u državni budžet iste godine je vratila akcizu na 63,6 eura na hiljadu komada. Navedeni potez je rezultirao pozitivnim pomacima, odnosno povećanjem legalne prodaje cigareta”, istakli su.

Upozorenja iz privrednih komora

I u Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine su su upozorili na crno tržište.

“Stalnim donošenjem novih zakona, novih propisa, uvođenjem novih akciza dovodi se do otvaranja crnog tržišta. Konzumenti imaju malu kupovnu moć te je zbog toga njima preskupo kupovati cigarete na legalnom tržištu. Time se podstiče crno tržište. Legalni proizvođači su veoma ugroženi. Povećanjem akciza će se ugasiti mnogo radnih mjesta, a svima bi nam cilj trebao biti zaštita radnih mjesta”, naveli su.

Ukazali su da se smanjuje broj uposlenih u ovoj industriji zbog rasta nameta.

“Nemamo precizne podatke, ali svakako da se smanjuje broj osoba uposlenih u ovoj industriji”, ukazali su iz Privredne komore FBiH u odgovoru za Klix.ba.

Privredna komora Republike Srpske je prošli mjesec dopisom upozorila članove Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) na negativne posljedice neodgovarajuće akcizne politike.

“Rast crnog tržišta se nije desio preko noći, rezultat je dugogodišnje neadekvatne akcizne politike. Stoga i oporavak legalnog tržišta može biti samo rezultat sinhronizovanih aktivnosti, prije svega kroz smanjenje maloprodajne cijene cigareta kao rezultat smanjenja ukupnog akciznog opterećenja i ozbiljne aktivnosti kontrolnih i istražnih organa, odnosno inspekcija, na sprečavanju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima”, napomenuli su i istakli da od pet KM, koliko košta npr. jedna kutija cigareta, 4,5 KM pripadne državi.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je u izjavi za naš portal u januaru ove godine obrazložio zašto je važno da iznos akcize bude optimalan.

“U aprilu prošle godine, kada smo bili na tematskoj sjednici Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Petar Ćorluka (op. a. vlasnik kompanije Violeta) je kazao finu stvar. On kaže: ‘Ljudi, mi kad hoćemo da više prodamo i da dođemo do novca, napravimo akciju proizvoda. Spustimo cijene i više prodamo, tako dođemo do više para. To je formula’. Jednostavno je objasnio zašto se prave akcije. Tako da i po ovom pitanju treba spustiti stope i više će se ubrati”, rekao je.

“Narušavanje jedinstvenog tržišta će platiti potrošači”

Dok se čeka da vlast učini akciznu politiku primjerenu bosanskohercegovačkim ekonomskim okolnostima, nadležni u Federaciji namjeravaju zakonom restriktivnije ograničiti konzumaciju duhanskih proizvoda, prije svega u javnom prostoru. Zakon je već usvojen u Predstavničkom domu, a predstoji da ga razmotri Dom naroda.

Ugostitelji su naglasili da, ako se zakon usvoji, očekuju znatno smanjenje broja gostiju, a samim tim i pad prihoda. Za njih je taj problem utoliko veći iz razloga što im je pandemija koronavirusa bila veliki udarac na poslovanje.

Pojedini ekonomisti smatraju da će usvajanje ovog zakona značiti narušavanje jedinstvenog tržišta, jer će proizvođači ovih proizvoda biti primorani da proizvode različite ambalaže za oba entiteta. Naime, ako se novi zakon usvoji u Federaciji, onda bi se uvela obavezna zdravstvena upozorenja na kutijama cigareta, a u Republici Srpskoj to ne bi bio slučaj, sve dok se i u ovom entitetu ne usvoji isti zakon.

I ekonomista Admir Čavalić je jedan od onih koji smatraju da federalna vlast ne postupa dobro po ovom pitanju. Ipak, ne očekuje da će zakon ugledati svjetlo dana.

“Apsurdno je donositi parcijalna rješenja za jedinstveno tržište. Riječ je o proizvodima koji su akcizno regulisani na državnom nivou. Vjerovatno ne postoji ni politička volja da se dati zakon provede. Ispituje se teren da bi se vidjelo da li su javnost, a i sam parlament spremni na ovo. Sumnjam da će ovo zakonsko rješenje proći u Domu naroda”, ocijenio je.

Ukazao je da će eventualne dodatne troškove proizvodnje različite ambalaže platiti sami potrošači. Potcrtao je da bi to moglo značiti i povećanje sive ekonomije. Podsjetio je da je imperativ da se elimišu bespotrebni troškovi, posebno ako se posluje na jedinstvenom tržištu.

Za Čavalića predloženi zakon predstavlja brzopleto rješavanje problema pušenja. Ne očekuje da će se time smanjiti potražnja za ovim proizvodima kako su to pretpostavili u vlasti. Podsjetio je na ono na šta su ukazivali i drugi ekonomisti, a to je da je problem u tome što se novac od akciza na duhanske proizvode ne usmjerava za zdravstveno zbrinjavanje građana, kao što bi to trebalo biti i kao što je slučaj u uređenim državama.

Neki su i pri stavu da nije tačno da je navedeni zakon u skladu sa standardima EU. U prilog tome ističu Hrvatsku i Sloveniju kao članice unije u kojima je pušenje dozvoljeno u ugostiteljskim objektima, ako imaju prostor koji je namijenjen za to.