trgovina
AUTOR: H.D.
DATUM: sij 3, 2022 @ 20:30
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti

U novu, 2022. godinu, Bosna i Hercegovina ulazi s rekordnim rastom cijena. Ono što je u konačnici najviše zabrinulo javnost je drakonsko poskupljenje električne energije za privredu. Predviđanja su da bi cijena struje mogla rasti i više od 300 posto pa privrednici panično zahtijevaju reakciju Vlade FBiH, upozoravajući da mnoge firme to neće moći izdržati.

Pratiti tržište

Zbog svega je Dom naroda FBiH usvojio izmjene Zakona o električnoj energiji Federacije BiH, koji nalaže da Vlada FBiH mora ograničiti rast cijena struje ako budu rasle više od 20 posto. „Elektroprivreda BiH“ usprotivila se toj odluci i upozorila da bi zbog nje gubici ove firme u ovoj godini mogli iznositi 85 miliona KM. Oduševljenje ovakvim izmjenama Zakona nije pokazao ni premijer FBiH Fadil Novalić.

– Struja je poskupjela od četiri do pet puta na svjetskim tržištima, a mi smo dužni pratiti svjetska tržišta. U našim zakonima i u formuli izračuna cijene, mi smo se obavezali da nećemo praviti tržišnu deformaciju, nego ćemo pratiti to tržište. Eh, to tržište je tako eskaliralo da ga mi ne možemo pratiti – kazao je Novalić.

Naravno, poksupljenje struje neminovno će dodatno izazvati rast cijena svih ostalih artikala, s obzirom na to da će kompanije zbog povećanih troškova biti prinuđene povećati cijene svojih proizvoda. A cijene su već u 2021. krenule nebu pod oblake.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Tako je, prema podacima Agencije za statisku BiH, rast cijena lani iznosio 5,4 posto u odnosu na prethodnu, 2020. godinu. Poskupljenja su najvidljivija kada su u pitanju osnovne životne namirnice.

Dva rješenja

A s početkom ove godine građane čekaju i više cijene plina. Najavljeno je povećanje nabavne cijene prirodnog plina za distributivne kompanije u Federaciji BiH za 14,95 posto u odnosu na važeću cijenu.

Dakle, i svega je jasno da se građanima suočavaju s najbrutalnijim udarom na novčanike koji prijeti da se dodatno poveća naredne godine. U tom pogledu postavlja se pitanje šta vlasti BiH mogu učiniti da ublaže posljedice poskupljenja.

Prema mišljenju ekonomiste Admira Čavalića, postoji kratkoročno i dugoročno rješenje.

– Kratkoročno rješenje podrazumijeva aktiviranje sistema robne rezerve u smislu da ti sistemi –pokušaju da zaštite 20-30 posto najugroženije populacije s najnižim primanjima. Dugoročnja rješenja bi podrazumijevala unaprieđenje poslovne klime u BiH, prvenstevno kroz smanjenje određenih fiskalni nameta kako bi se oslobodio prostor privredi da ponudi nižu cijenu finalnih proizvoda i usluga – smatra Čavalić.

Mjere vlade

Federalno ministarstvo trgovine usvojila odluku kojom bi se trebao obuzdati rast cijena, a koji je na snazi od aprila prošle godine.

– Odlukom o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko, propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 konvertibilnih maraka po litru derivate (oko 0,03 eura), a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo, propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 konvertibilnih maraka po litru (oko 0,18 eura) derivata – poručuju iz Ministarstva.

U RS su vlasti također usvojile slične mjere u pokušaju stabiliziranja cijena.

Prosječna isplaćena neto plaća u BiH je 1.007 KM, dok je sindikalna potrošačka korpa za novembar 2021. iznosila 2.190 KM.

LIDER