Portal 072info

Vlast neće ili ne želi da riješi problem ilegalne sječe

Na samo nekoliko kilometara od granice Nacionalnog parka Kozara, kompanija „Integral inženjering“ iz Laktaša planira posjeći oko 110 hektara šume i otvoriti kamenolom.  Radi se, kako su objavili mediji, o goloj sječi koja će uništiti dobar dio flore Kozare.  

 Savremena mehanizacija 

Predsjednik Udruženja inžinjera i tehničara šumarstva Federacije BiH i profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Ahmet Lojo za „Avaz“ kaže da su gole sječe zabranjene u visokim šumama.

– Postoje, naravno, izuzeci kada to može da se radi. Gola sječa se preporučuje ako je šuma stradala u požaru i ako počinje da se suši. Na taj način se sprečava razvoj štetnih insekata – poručuje Lojo. 

Mjesta zaraze, dodaje on, moraju biti očišćena. To obično nisu velike površine i prostiru se do jednog hektara. Problemi nastaju, kaže Lojo, kada nastupi ilegalna sječa šume koja je na Balkanu, samim tim i u BiH, sve češća.

– Oni koji ilegalno sijeku šume dobro su opremljeni. Njihova mehanizacija je savremena. Upravo je ilegalna sječa šume naš najveći problem. Ona je veoma izražena i ne suzbija se – kazao je Lojo.  

Šume i šumska zemljišta u BiH rasprostiru se na površini od oko 2,7 miliona hektara, što čini 53 posto površine naše države. U državnom vlasništvu je 81 posto šuma, ostalo je pod tapijom privatnika.

– Imamo dosta problema i kada je u pitanju zakon, jer mnogo toga nije uređeno. Ilegalne sječe koje rade privatnici izvode se na nestručan način. Postoje problemi i u privatnim šumama, jer njihova sječa nije zakonski riješena. Ako se zaraza pojavi u privatnoj šumi, nijedan državni organ nema pravo da je posiječe – istakao je Lojo.  

Zbog nepotpunih podataka o stanju bh. šuma, nakon devedesetih godina nijednom nije realiziran mogući obim sječa. Iz sječive drvne mase godišnje se može proizvesti 5,4 miliona kubnih metara drvnih sortimenata.

  • Lojo: Dosta problema, jer zakon nije uređen
 Lojo: Dosta problema, jer zakon nije uređen

– Po pravilu se posječena mjesta odmah pošumljavaju. To je zakonska obaveza, ali je pitanje da li se to radi. Naše šume su dosta očuvane i obnova ide prirodno. To nas spašava. U BiH postoji 800.000 hektara nove šume – rekao je Lojo.  

 Više ulaganja

Bosna i Hercegovina, tvrdi Lojo, danas ima više šume nego prije 50 godina, uprkos svim negativnim trendovima. On dodaje da BiH ima problema s brzinom gašenja šuma.  

– Teško prilazimo nekim šumama. U šume se mora više ulagati. Rijetko ko dozvoljava da se kroz šume grade putevi, a putevi ih čuvaju od požara. Naš potencijal je oko 16 miliona kubnih metara posječenog drveta godišnje – rekao je Lojo.

I Dane Marčeta sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci ističe da je najveći problem za bh. šume ilegalna sječa.

– Jedini pravi problem u šumarstvu su ilegalne sječe. Vlasti ili neće ili ne mogu da suzbiju to. Ono što se siječe u skladu sa zakonom je uredu, ali su ilegalne sječe zaživjele preko svake mjere – istakao je Marčeta.  

On dodaje da prirodno obnavljanje donosi najveći benefit šumama i ističe da svako gazdinstvo ima predviđene površine za pošumljavanje.

 Marčeta: Šumovitost BiH povećana
  • Marčeta: Šumovitost BiH povećana

– Kvalitet sadnog materijala je druga priča, ali se nominalno pošumljava dovoljno. Inventura je pokazala da je šumovitost BiH povećana u odnosu na neke ranije periode – rekao je Marčeta.

Prema podacima „Šuma RS“, u prošloj godini je po osnovu bespravne sječe zabilježena šteta od 2,9 miliona maraka. Podneseno je 667 krivičnih i 1.471 prekršajna prijava.  

Veoma mali broj prijava je riješen, tako da je procent naplaćenih šteta u odnosu na one za koje su podnesene prijave svega 2,3 posto. Najviše bespravnih sječa evidentirano je na područjima šumskih gazdinstava „Jahorina“ (šteta iznosi 1,3 miliona KM), „Romanija“ (308.373 KM), „Prijedor“ (258.329 KM). 

Naplata minorna, oko dva posto 

Federacija BiH je godinama čekala da se donese Zakon o šumama i za to vrijeme devet kantona je usvojilo propise koji uređuju ovu oblast. I kantoni ne znaju kako da se izbore s ilegalnom sječom šuma.  

Registrirane bespravne sječe u Tuzlanskom kantonu iznose za tri godine prethodne godine 7.956 kubnih metara. Podneseno je 1.187 krivičnih i prekršajnih prijava nadležnim sudovima. Vrijednost bespravno posječenog drveta za ove prijave iznosi 318.473 KM. – Rješavanje prijava za bespravnu sječu je sporo. Naplata presuđene bespravne štete je također minorna i kreće se oko dva posto u odnosu na obračunatu visinu štete – kazali su u JP „Šume TK“.  

Tri četvrtine stanovništva se grije na drva  Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tri četvrtine bh. stanovnika grije se na drva, a gotovo jednoj trećini drva su jedini energent za spremanje hrane. Posljednjih godina u BiH je prava jagma za drvima – povećan je broj tvornica koje proizvode pelete od drva, u pogon je pušteno nekoliko velikih toplana na drva, uz redovne mušterije, proizvođače poluproizvoda i proizvoda od drveta.  

AVAZ

Podijelite članak
  • 18
    Shares