Vlasti ne čuju alarm: Za 6 godina BiH napustilo 200 hiljada građana

BiH je od jula 2013. do juna ove godine napustilo 203.000 ljudi, pod pretpostavkom da je ovaj broj čak i veći. Nažalost, negativni trend biće nastavljen i u narednoj godini.

Upozoravaju ovo iz Unije za održivi povratak i integraciju u BiH.

Predsjednica Unije Mirhunisa Zukić u razgovoru za Vijesti.ba pojašnjava da su do 2014. godine bili u pitanju ilegalni odlasci.

• Ljudi su prodavali svoju imovinu kako bi mogli platiti da ilegalnim kanalima dođu u zemlje zapadne Evrope, pretežno u Francusku”, ističe naša sagovornica.

No, od 2014. godine bilježe se masovni odlasci ne samo pojedinaca nego i cijelih porodica, posebno u Posavini, Sanskom Mostu, Petrovcu, Bihaću, Grahovu, Glamoću, Kupresu, zapadnoj Hercegovini…

• Zatvaraju se škole, odlaze mladi, odlaze roditelji… Recimo, u Odžaku je jedna cijela ulica pusta”, priča Zukić.

Njemačka otvorila vrata

Sudeći prema informacijama sa terena, masovni odlazak će biti praksa i u godini koja je pred nama.

• Razgovaramo sa ljudima na terenu, kažu nam da se spremaju za odlazak. Činjenica da je Njemačka pojednostavila zakonsku proceduru svakako će doprinijeti ovom trendu”, naglašava predsjednica Unije za održivi povratak i integraciju u BiH.

Ipak, kako ističe, iseljavanje ljudi iz BiH može se ublažiti razvijanjem konkretne strategije. Kao primjer, navodi da je Unija imala regionalni projekat na osnovu kojeg se u našu vratio određeni broj ljudi iz susjednih država.

• Taj program obuhvata održivi povratak i realizuje se zahvaljući donatorskim sredstvima. Zahvaljujući programu, očekujemo da se u BiH u narednom periodu vrati još 2.000 porodica”, kaže naša sagovornica.

Omogućiti ljudima da žive od svog rada ključni je preduslov za povratak i sprječavanje odlaska.

• Radili smo na razvoju seoskog turizma i mladi su se vratili, posebno u Bihaću i Vakufu. Nastavićemo taj projekat u sedam gradova, gdje smo uključili više od 50 porodica”, ističe Zukić.

Vlasti šute

Od novih struktura vlasti na svim nivoima u BiH očekuje da se konačno ozbiljno pozabave pitanjem odlaska ljudi iz naše države.

“Mi ćemo reprizirati svoj zahtjeve koje smo uputili prethodnoj garnituri vlasti. Bivše članove Predsjedništva BiH molili smo da preko svojih predstavnika na terenu razgovaraju sa ljudima, da ih pitaju zašto odlaze. Parlamentu BiH, svim parlamentarcima pojedinačno i njihovim klubovima slali smo alarmantne podatke, upoznali ih sa stanjem na terenu. No, nikada nisu održali sjednicu na kojoj će ozbiljno razgovarati o tome zašto ljudi odlaze i šta uraditi da bi se to spriječilo. Bavili su se brojkama, dakle formalno, a ne suštinski ovim pitanjem”, zaključuje Zukić u razgovoru za naš portal.

Mladima karte u jednom smjeru

Procenat nezaposlenosti mladih, bilo da iznosi 46,7 ili 33,8 posto, pokazatelj je alarmantnog stanja i potrebe da se u rješavanje problema uključi cjelokupna društvena zajednica.

Da li je naša država sa 46,7 posto nezaposlenih u dobi od 15 do 24 godine druga na listi zemalja sa najvećom stopom nezaposlenosti mladih, kako to tvrdi magazin The Economist, ili smo pak na nešto boljoj poziciji na tom neslavnom spisku?

Bh. mladi pretjerano ne mare za tu statistiku, te kupujući karte u jednom smjeru, masovno napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom.

Za ohrabrenje im nisu ni podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prema kojima u ovoj godini stopa nezaposlenosti iznosi 33,8 posto.

Naprosto, kompletan sistem u BiH mladima nije pružio dovoljnu podršku za ostanak u zemlji i samostalne preduzetničke aktivnosti.

• Pri tome se ne misli samo na podršku institucija. Vidjeli smo da mladi čak nemaju dovoljnu podršku ni od svojih porodica, prijatelja i okoline kada se odluče na korak samozapošljavanja – kaže za Vijesti.ba Aldin Alić iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Osim podrške, mladima nedostaju i finansijska sredstva da mogu pokrenuti vlastite biznise.

• Kada govorimo o zapošljavanju, uslovi koji se trenutno nude u realnom sektoru nisu u potpunosti zadovoljavajući”, ističe naš sagovornik.

Nepovjerenje u institucije

Ukazuje i na problem nepovjerenja mladih u institucije vlasti.

• To nepovjerenje je ogromno i mladi misle da su određeni poslovi rezervisani samo za odabrane”, dodaje Alić.

Prema njegovim riječima, neophodno je mladim ljudima u BiH pružiti mnogo više prilika za razvoj vještina tokom formalnog obrazovanja, kako bi bili spremni i sposobni obavljati posao u punom kapacitetu.

• TakođeR, važno je, kroz promociju preduzetništva, ohrabriti i osnažiti mlade, a potom i podržati ih, prilikom pokretanja preduzetničkih aktivnosti”, mišljenja je Alić.

Kako bi se spriječio odlazak mladih iz BiH, a procenat nezaposlenosti bio manji, zaključuje, neophodan je angažman i doprinost cjelokupne društvene zajednice.