25.04.
Posljedica je to konstantnog rasta cijena, dok u isto vrijeme, primanja stagniraju ili se smanjuju.
To znači da jedna četveročlana porodica u kojoj dvije osobe imaju prosječnu mjesečnu platu od 800 KM, ne može sebi priuštiti ni osnovne stvari za život, a kamoli, recimo, jagode ili trešnje koje su ovog ljeta za mnoge predstavljale luksuz.
Cijena jagoda na sarajevskim pijacama ove sezone nije bila niža od 5 KM, po istoj, ili za 0,50 feninga nižoj cijeni prodavane su i trešnje. Iz Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH ne žele komentarisati razloge za ovako visoke cijene, ističući da je voće u drugim bh. gradovima jeftinije i da su im trenutno prioritet velike količine malina za koje se nudi znatno niža otkupna cijena u odnosu na prošlu godinu.
Iz Privredne komore FBiH ističu da od proizvođača nisu dobili nikakvo obrazloženje te da je cijena od 5 KM po kilogramu jagoda realna samo ukoliko je riječ o organskoj proizvodnji.
Oni koji kupuju voće na pijacama za preprodaju, tvrde da je cijena jagoda najviša u posljednjih nekoliko godina, što je rezultiralo slabijom kupovinom.
“U ovo vrijeme prošle godine gajba jagoda od 7-8 kilograma je bila do 10 KM, a toga ove godine nema, jer nema dovoljno robe. Kupuje se, ali u znatno manjim količinama. Trešanja je bilo malo i zato je cijena bila viša. Urod nije bio onakav kakav je očekivan, a na to su 50 posto utjecali vremenski uslovi. Cijena lubenica je drastično pala, u ovo vrijeme prošle godine bila je 1,20 ili 1,50 KM po kilogramu, već sada je pala na marku i na to su utjecali vremenski uslovi. S druge strane, paradajz i paprike nikad nisu bili povoljniji”, kazao nam je trgovac Senad Kustura.
Imajući u vidu nizak životni standard bh. potrošača, slabu kupovnu moć, kao i da je prosječna plata za 2016. godinu iznosila 838 KM, iz Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH ističu da si rijetko ko može priuštiti sezonsko voće.
“Bez obzira na razloge koje ističu trgovci, za tako visoke cijene smatramo da nema opravdanja, one su odraz monopolističkog ponašanja veletrgovaca. Otkupne cijene sezonskog voća su dosta niže od prodajne, a nakupci i krajnji trgovci povećaju cijene i najviše zarađuju. Obično do krajnjeg potrošača voće prođe dva-tri kupca i dok svako ostvari svoju zaradu, na kraju cijena bude tako previsoka. Takva pojava se svakako loše odražava na ekonomski interes potrošača”, kazala nam je Ljubica Čolović, pomoćnica ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.
Direktor Udruženja Kupujmo i koristimo domaće Admir Kapo smatra da je na bh. tržištu najveći problem nepostojanje balansa, što je rezultiralo da s jedne strane imamo prekomjernu, a s druge nedovoljnu proizvodnju određenih kultura.
“Nerealno je da jagode budu 5 KM jer ih možemo proizvoditi za izvoz. Takve stvari se dešavaju kad imamo manje proizvoda na tržištu, s druge strane, kada imamo višak proizvoda dolazi do niže cijene. Imamo sve manje i manje svojih proizvoda, a s malinama imamo problem. Moramo napraviti evidenciju čega imamo dovoljno, a čega fali”, tvrdi Kapo.
Neke stvari bi se, prema Kapinom mišljenju, mogle i trebale proizvoditi više, kao što su drenjak ili orašasti plodovi koji bi se mogli izvoziti, a u BiH ne postoje ozbiljne plantaže.
Klix.ba
