Portal 072info

Vreba još 120.000 mina

Vreba još 120.000 mina

“Trenutna minski sumnjiva površina iznosi 1.215 kvadratnih kilometara, ili 2,4 posto ukupne površine zemlje, što nas svrstava u red najugroženijih zemalja u svijetu”, rekao je “Nezavisnim” Dušan Gavran, direktor BHMAC-a, a povodom Međunarodnog dana borbe protiv mina, koji je ovih dana obilježen.

Od 1996. do 2014. godine  od mina je stradalo 1.725 građana, od toga 599 smrtno.

“Stradalo je 114 deminera, od čega smrtno njih 46. U prva tri mjeseca ove godine 11 građana je stradalo u minskim poljima, od toga tri smrtno”, naveo je Gavran.

Dodaje da BiH jeste najugroženija minama, jer iako je mala zemlja s malim brojem stanovnika ima puno obradive površine. “Recimo, Libija ima puno više mina, ali je 50 posto države pustinja. Ima mnogo zemalja u svijetu u kojima je više mina, ali to su područja gdje ljudi ne žive ili su nepristupačna”,objašnjava Gavran.

Dodaje kako građani najčešće stradaju zbog toga što idu u sječu šume, iako su, tvrdi, sva minska polja u BiH dobro obilježena. Analizom podataka kojima raspolaže Centar za uklanjanje mina u BiH utvrđeno je da se najviše strada u proljeće i jesen, kada su u toku poljoprivredni radovi, kao i nelegalna sječa ogrevnog drveta u obilježenim minskim područjima. Jedan od najvećih uzroka stradanja zadnjih godina je i sakupljanje sekundarnih sirovina u minskim poljima.

Gavran ističe da 15 posto građana u BiH živi s minama ili u blizini minskih polja, te da u BiH još ima oko 120.000 mina.

“Za deminiranje je godišnje potrebno 80 miliona KM, a po strategiji, koju je napravio BHMAC, od 2009. do 2019. godine potrebno je ukupno 800 miliona KM. Od države ne dobijamo ništa, a na entitetskim nivoima i od distrikta Brčko godišnje ukupno 17 miliona KM. To je malo. Najviše nam daju donatori, oni finansiraju 50 posto”, kaže Gavran, te  ističe da Srbija dobije veoma malo donatorskih sredstava za deminiranje, a Hrvatska ne dobija ništa.

Naglašava da je predviđeno da do kraja kalendarske godine, primjenom novih metoda, prevashodno ciljanim tehničkim izviđanjem, građanima na upotrebu bude vraćeno oko 70 kvadratnih kilometara kontaminirane površine u 23 opštine BiH.

Iz BHMAC-a upozoravaju i apeliraju na stanovništvo da ne ulazi u obilježena minska polja, jer se tako dovodi u direktnu opasnost. Također, pozivaju da ne uklanjaju minske oznake s terena, jer time čine kažnjivo djelo, koje je ravno postavljanju novih minskih polja.

Gavran ističe da su bh. demineri dosta angažovani u Srbiji i Hrvatskoj jer su stručni i nisu preskupi. Prema procjenama Hrvatskog centra za razminiranje (HCR), u Hrvatskoj je još oko 70.000 mina zaostalih nakon rata, koje su raspoređene na 610 kvadratnih kilometara u 12 županija i 89 gradova i opština. Od 1991. do danas u Hrvatskoj je u minskim incidentima stradalo oko 1.978 osoba, od čega 511 osoba smrtno. Ovo su pokazatelji Hrvatskog centra za razminiranje.

Opasnost za građane predstavljaju i druga neeksplodirana ubojna sredstva, među kojima je i kasetno streljivo (tzv. zvončići), koje se još može naći na prostorima borbenih djelovanja tokom rata. U Srbiji, ističe Gavran, minskih polja skoro da i nema više, ali je dosta neeksplodiranih tomahovka, koji su se zarili duboko u zemlju, kao i neeksplodiranih sredstava oko kasarni i u kasarnama.

Doboj najzagađenije mjesto minama

Pedeset godina i 31 milion KM potrebno je da teritorija grada Doboj, najzagađenijeg područja u BiH, bude očišćena od mina, upozorili su predstavnici ovdašnje Civilne zaštite. Pod minama se nalazi 18 miliona kvadratnih metara, od završetka rata dosad je razminiramo 3,5 miliona kvadratnih metara, kažu u CZ, a miniranje je sporo, i veoma skupo.

“Čišćenje kvadratnog metra od mina košta 2,2 KM, da očistimo cijelu teritoriju treba nam 31 milion KM, znači to je jedan veliki budžet, i da se njime ne finansira ništa drugo, nego samo da se uloži u deminiranje”, kaže Milko Vidaković, šef Službe civilne zaštite grada Doboj.

Cafe.ba

Podijelite članak