SLIČNE OBJAVE

Vrijeme je da u kulturu življenja uvedemo uzgoj povrća u vlastitoj bašti

Piše: Z.P. / 072INFO/10.04. u 13:20/Kategorija: BiH, Vijesti

Za sasvim dobru opskrbu osnovnim proizvodima koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima za jednu porodicu dovoljna površina od 187,60 do 327 kvadratnih metara zemlje, ovisno od primijenjene tehnologije uzgoja, dostignutog znanja i zemljišnim pogodnostima – ocijenio je predstavnik Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) Kasim Velić.

Smatra nezamislivim da se pored brašna, ulja i šečera koje se ne mogu u potrebnim količinama proizvesti na području BiH, uvozi krompir, luk, grah, razne povrtlarske kulture, baš kao i meso, mlijeko i mliječne proizvode, jer su njive i vrtovi uglavnom nezasijani.

– Krajnje je vrijeme zbog sebe i svoje porodice u kulturu življenja uvedemo uzgoj povrća u vlastitoj bašti ili vrtu, jer je očito da nije potrebna niti velika površina niti neke posebne ili specijalne alatke. Mini bašta ili vrt se može organizovati na balkonu u saksijama, a male bašte i na ravnim krovovima određenih objekata, čime bi se osigurali za povrće i začinsko bilje za brzu upotrebu uz i za obroke – ističu iz INZ-a.

Kako navode stručnjaci INZ, u posljednje vrijeme u kuhinjama je sve popularnije uzgajanje klijanaca (microgreens) (lucerka, sočivo, pasulj, pšenica) u posudicama sa malo vode ili u specijalnim posudama. Klijanci mogu biti važan dodatak svakodnevnoj prehrani, bogat su izvor vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa i koji se najčešće konzumiraju u svježem stanju, te ne dolazi do gubitka hranjivih materija.

Povrće je za čovjeka izvor biološki značajnih materija, kao što su vitamini, mineralne materije, fitoncidi.

Tako vitamina C najviše ima u paprici, listu peršuna, lisnatom kupusu, luku vlašcu, listu celera, koprivi, a provitamina A (beta karoten) u mrkvi, muskatnoj tikvi, tikvi pečenki, paprici, listu peršuna i celera, dok vitamina iz grupe B ima u grašku, bijelom luku, kupusnjačama.

Karfiol, keleraba, grašak, boranija, spanać i tikva bogati su kalijumom, list peršuna, špinata, blitve, grašak, krastavac, bijeli luk fosforom. Kalcijumom najbogatiji su boranija, spanać, salata, blitva; natrijumom blitva, cvekla, celer, spanać, mrkva; magnezijumom grašak i boranija, a sadržajem gvožđa ističu se celer i paštrnak.

Neke vrste povrća su značajan izvor proteina (grašak, buranija, lisnati kelj, kelj pupčar, brokula), ugljenih hidrata (krompir, mrkva, cvekla, lukovi) i celuloze (paprika, kupusnjače, boranija, cvekla), odnosno balasnih materijama bitnim za crijeva i prevenciju karcinoma.

– Specifičan značaj za ljudski orgfanizam imaju tzv. fitoncidi – povrća sa baktericidnim, fungicidnim i protistozidnim dejstvom (bijeli i crni luk, cvekla, rabarbara, paprika, paradajz, rotkva), zatim bojene materije povrća kao što je hlorofil (špinat, kupus, list peršuna, kopriva) betaini (cvekla) i karotinoidi (mrkva). Mnoge vrste povrća su tradicionalna ljekovita sredstva u narodnoj medicinia, a konzumiranje prirodnih tvari iz zdravog povrća spriječavaju obrazovanje kancerogenih jedinjenja u čovjekovom organizmu, ali i prevenciji niza oboljenja. Smatra se da čovjek treba dnevno da unese oko 400 g povrća, pre svega svježeg, a prednost ima grupa žuto-zeleno-crvenih vrsta koje su najbogatije bioaktivnim materijam – kaže Velić.

U INZ-u pojašnjavaju i da se sa skromnijim finansijskim sredstvima na vlastitim njivama i vrtovima može organizovati sjetva i sadnja biljaka, kroz principe itegralne i ekološke proizvodnje hrane, jer se kao takva i u EU i širom svijeta sve više prilagođava zahtjevima tržišta, koju opet diktiraju kupci, a ona se temelji na ovoj vrsti proizvodnje hrane.

– Danas gotovo 90 posto poljoprivredne proizvodnje u EU predstavlja hranu uzgojenu po metodologiji čiji je cilj i smanjena potrošnja sredstava za zaštitu bilja i drugih agrohemikalija. Proizvodi integralne i ekološke proizvodnje pružaju potpuno zdravstveno ispravan proizvod, sa dosta jeftinijim troškovima nego uobičajena konvencionalna proizvodnja hrane – navodi Velić, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE