Vrijeme je za ozbiljnu reformu u obrazovanju: Stotine hiljada nezaposlenih, a nema radnika

Na evidencijama zavoda za zapošljavanje širom Bosne i Hercegovine krajem 2025. godine nalazilo se gotovo 314.794 nezaposlenih osoba.

I dok brojke u 2026. pokazuju blagi pad, podaci s terena otkrivaju isti problem, posla ima, ali radnika nema tamo gdje su najpotrebniji.

Nezaposlenost nije ravnomjerno raspoređena širom zemlje.

Najveći broj nezaposlenih nalazi se u Federaciji BiH, što je i očekivano s obzirom na broj stanovnika.

Republika Srpska ima manji broj nezaposlenih, dok Brčko distrikt predstavlja posebno tržište rada sa specifičnim kretanjima.

Prema entitetskim podacima, u Republici Srpskoj je zaključno s decembrom 2025. godine evidentirano 49.570 nezaposlenih, što je za gotovo 7,4 posto manje nego godinu ranije.

Ipak, poslodavci u ovom entitetu i dalje upozoravaju na nedostatak radne snage, posebno u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, šumarstvu, zdravstvu i obrazovanju.

Najtraženija zanimanja su tesari, armirači, zidari, građevinski radnici, ali i pekari, šivači i šumarski radnici.

U zdravstvu nedostaju medicinske sestre i ljekari, dok obrazovni sektor traži nastavnike matematike, fizike i informatike, kao i vaspitače.

S druge strane, među visokoobrazovanim najviše nezaposlenih i dalje su ekonomisti, pravnici i profesori razredne nastave.

Situacija u Federaciji BiH razlikuje se od kantona do kantona, zavisno od broja stanovnika, ali i brojnih drugih faktora.

Najveći broj nezaposlenih bilježi Tuzlanski kanton, gdje je krajem januara 2026. godine evidentirano čak 60.425 osoba.

Prema podacima Zavoda za statistiku Kantona Sarajevo otprilike 55.000 do 60.000 nezaposlenih osoba broji Sarajevski kanton.

Slijedi Zeničko-dobojski kanton sa 46.760 nezaposlenih, u Unsko-sanskom i Srednjobosanskom ta brojka se kreće od 30.000 do 35.000 dok Hercegovačko-neretvanski kanton ima 24.168 osoba na evidenciji.

U manjim kantonima brojke su znatno niže, ali problemi su slični.

U Zapadnohercegovačkom kantonu evidentirano je 9.789 nezaposlenih, u Kantonu 10 taj broj je 5.520, u Posavskom kantonu 3.522, dok Bosansko-podrinjski kanton Goražde bilježi 2.508 nezaposlenih osoba.

Analiza strukture nezaposlenih pokazuje slične obrasce u gotovo svim dijelovima zemlje.

Na evidencijama dominiraju ekonomski tehničari i maturanti gimnazije, prodavači, frizeri i ugostiteljski radnici, mašinski i elektrotehnički tehničari, pravnici i ekonomisti među visokoobrazovanim.

U pojedinim kantonima, poput Zapadnohercegovačkog i Hercegovačko-neretvanskog, posebno su brojni i kvalifikovani radnici poput trgovaca, kuhara, automehaničara i bravara.

Stručnjaci ističu da podaci ukazuju i na višak kadra u administrativnim i općim zanimanjima, posebno među osobama sa srednjom i visokom stručnom spremom.

S druge strane, gotovo svi zavodi za zapošljavanje izdvajaju ista deficitarna zanimanja.

Najveći nedostatak bilježi se u građevinskom sektoru fale zidari, tesari, armirači i keramičari, zatim u industriji i zanatstvu gdje fale zavarivači, CNC operateri, bravari i električari.

Također fali i vozača u transportu, ali i konobara i kuhara u ugostiteljstvu.

Iako broj nezaposlenih formalno opada, stručnjaci upozoravaju da taj pad nije isključivo rezultat ekonomskog rasta, već i masovnog odlaska radnika u zemlje Evropske unije.

Bez ozbiljnih reformi obrazovanja i tržišta rada, Bosna i Hercegovina će, zaključuju analitičari, i dalje imati isti problem koji se oslikava u višku radne snage na biroima i istovremenom hroničnom nedostatku radnika u ključnim sektorima.

Podaci jasno pokazuju paradoks bh. tržišta rada.

Dok desetine hiljada ljudi traže posao, poslodavci istovremeno ne mogu pronaći radnike.

Razlozi su brojni. Tu je neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama privrede, nedostatak praktičnih znanja i vještina, odlazak radne snage u inostranstvo, ali i niske plaće i loši uslovi rada u pojedinim sektorima.

Zbog toga se sve češće dešava da osobe s diplomama ekonomije ili prava čekaju posao godinama, dok se zanatska zanimanja gotovo odmah zapošljavaju, često i van granica BiH.