WHO: COVID-19 smanjio očekivani životni vijek za gotovo dvije godine

Najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene statistike koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) otkriva da je pandemija COVID-19 preokrenula trend stalnog povećanja očekivanog životnog vijeka pri rođenju i očekivanog zdravog životnog vijeka pri rođenju (HALE).

Nejednaki efekti

Pandemija je u roku od samo dvije godine izbrisala skoro deceniju napretka u poboljšanju očekivanog životnog vijeka. Između 2019. i 2021. godine, očekivani životni vijek u svijetu je pao za 1,8 godina na 71,4 godine (nazad na nivo iz 2012). Slično, globalni očekivani vijek zdravog života opao je za 1,5 godina na 61,9 godina u 2021. (nazad na nivo iz 2012. godine).

Izvještaj za 2024. također naglašava kako se efekti nejednako osjećaju širom svijeta. Regioni Amerike i Jugoistočne Azije bili su najteže pogođeni, s opadanjem očekivanog životnog vijeka za otprilike 3 godine i očekivanog trajanja zdravog života za 2,5 godine između 2019. i 2021. Nasuprot tome, region Zapadnog Pacifika je bio minimalno pogođen tokom prve dvije godine pandemije, sa gubicima manjim od 0,1 godine u očekivanom životnom vijeku i 0,2 godine u očekivanom trajanju zdravog života.

– I dalje postoji veliki napredak u globalnom zdravlju, sa milijardama ljudi koji uživaju u boljem zdravlju, boljem pristupu uslugama i boljoj zaštiti od zdravstvenih vanrednih situacija – rekao je dr. Tedros Adhanom Gebrejesus, generalni direktor WHO-a.

– Ali moramo zapamtiti koliko napredak može biti krhak. Za samo dvije godine, pandemija COVID-19 izbrisala je deceniju povećanja očekivanog životnog vijeka. Zato je novi sporazum o pandemiji toliko važan: ne samo da ojača globalnu zdravstvenu sigurnost već da zaštiti dugoročna ulaganja u zdravstvo i promoviše jednakost unutar i između zemalja.

Nezarazne bolesti ostaju najveći ubica

COVID-19 se brzo pojavio kao vodeći uzrok smrti, rangirajući se kao treći najveći uzrok smrtnosti u svetu 2020. godine i drugi u 2021. godini. Skoro 13 miliona života je izgubljeno tokom ovog perioda. Najnovije procjene otkrivaju da je, osim u regionima Afrike i Zapadnog Pacifika, COVID-19 bio među prvih pet uzroka smrti, naročito u obje godine postao vodeći uzrok smrti u Americi, piše Tanjug.

Izvještaj WHO-a također naglašava da su nezarazne bolesti (NCD) kao što su ishemijska bolest srca i moždani udar, rak, hronična opstruktivna bolest pluća, Alzheimerova bolest i druge demencije, ali i dijabetes bile najveće ubice prije pandemije, odgovorne za 74% svih smrtnih slučajeva u 2019. Čak i tokom pandemije, nezarazne bolesti su nastavile da predstavljaju 78% smrtnih slučajeva koji nisu oboljeli od COVID-a.

Izvještaj dalje naglašava značajne zdravstvene izazove sa kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, izbjeglice i migranti. U 2021. godini, oko 1,3 milijarde ljudi, ili 16% globalne populacije, imalo je invaliditet. Ova grupa je neproporcionalno pogođena zdravstvenim nejednakostima koje su rezultat nepravednih uslova.

Pristup zdravstvenoj zaštiti za izbjeglice i migrante ostaje ograničen, a samo polovina od 84 zemlje ispitane između 2018. i 2021. godine pruža zdravstvene usluge koje finansira vlada ovim grupama na nivoima koji su uporedivi sa njihovim građanima. Ovo naglašava hitnu potrebu da se zdravstveni sistemi prilagode i pozabave stalnim nejednakostima i promjenjivim demografskim potrebama globalnog stanovništva.