Za 15 godina na cestama poginulo čak 3.700 osoba

Saobraćajne nesreće koje su se jučer dogodile u Federaciji BiH, poput stravičnog sudara cisterne i automobila kod Gračanice u kojem je poginuo jedan mladić, postale su surova svakodnevica – skoro da ne prođe jedan dan da se ne dogodi nesreća sa smrtnim ishodom. 

Najviše ljudskih života na cestama u Federaciji BiH odnijele su dionice putnih pravaca od Zenice do Maglaja, potom Doboj – Lukavac, Jablanica – Mostar, Bugojno – Gornji Vakuf i Bosanska Krupa – Bosanska Otoka, pokazala je analiza BIHAMK-a. 

Smrtni ishod 

Za izradu mape rizika magistralnih cesta u Federaciji BiH uzeti su statistički pokazatelji sigurnosti – broj poginulih, teško povrijeđenih i frekvencija saobraćaja od 2009. do 2013. godine, a u planu je da se 2017. nadogradi mapa rizika te da se uradi snimanje i kodiranje preostalih magistralnih cesta u Federaciji BiH.

– Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da više od 50 posto analiziranih cesta spada u ceste visokog rizika, da na tim dionicama cesta postoji velika vjerovatnoća da će se dogoditi saobraćajna nezgoda s fatalnim posljedicama, odnosno sa smrtnim ishodom – navedeno je u izvještaju BIHAMK-a. 

Ševal Kovačević, sudski vještak za saobraćaj, kazao je za naš list da je oko 3.700 ljudi poginulo posljednjih 15 godina, a da ih je 80.000 povrijeđeno. 

Kovačević: Saobraćaj nas poubija

– Uz ovako mali broj stanovništva, dolazimo do činjenice da nas saobraćaj poubija. Godinama se ništa ne događa, ništa se ne mijenja. Krpimo ove pojedine pravce. Rekonstrukcija i modernizacija je izostala. Naši magistralni putevi posljednjih 40 godina, približavanjem stambenih objekata u pojas puta bez dozvole, učinili su putne pravce skoro kao ulice u gradu – kaže Kovačević. 

Kako navodi, rješenja su da se oko većih mjesta sagrade zaobilaznice. 

– Ako su već magistralni putevi postali ulice u gradu, hajde da ih izmještamo, da napravimo makar 20 kilometara zaobilaznice. Što se tiče ulaganja, na koji način država to planira uraditi, ostaje nejasno. Jer, ovdje je očit nedostatak svijesti o opasnosti saobraćaja kao okruženja. Dokaz za to je neusvajanje akciza na gorivo na nivou države. Kao da su ti koji su glasali protiv akciza u Parlamentarnoj skupštini BiH svi pod jednim naftnim lobijem – dodaje Kovačević. 

Ljudski faktor

Ljubo Pravdić, direktor JP „Ceste FBiH“, smatra da ceste izgrađene prije 30-40 godina ipak nisu jedini uzrok saobraćajnih nesreća.

Pravdić: Star vozni park

– Ceste jesu u dosta lošem stanju. Ugovorili smo novu studiju za nove crne točke. Ali, ne može cesta Maglaj – Zenica biti opasna i uzrok nesreće ako dođe Golf 2 i pretječe kolonu vozila i neko pogine. Ima puno ljudskog faktora. Tu je i star vozni park. Mi smo napravili studiju crnih točaka. I imamo plan realizacije popravke crnih točaka 7-8 koje su ušle u program modernizacije. A da bismo to mogli raditi, dakle modernizaciju infrastrukture, trebaju nam akcize, trebaju nam krediti – dodaje Pravdić. 

122 opasna mjesta, 22 crne tačke 

Krajem oktobra 2010. godine urađena je „Studija prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama u Federaciji BiH po osnovu saobraćajnih nezgoda 2007-2009″, koju je proveo Fakultet za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu.

Grafički prikaz najopasnijih dionica

Studija je pokazala 122 opasna mjesta, od čega 22 lokacije odgovaraju kriterijima crne tačke. Kao neka od najopasnijih mjesta za saobraćaj, odnosno za vjerovatnoću nastanka saobraćajne nesreće, spominju se lokacije ulica Kolonija u Konjicu, raskrsnica ulica Toplička i Rudarska u Živinicama, Bistarac u Lukavcu, Bradina kod Konjica i raskrsnica u Nević-Polju. Lokacije s najvećim brojem nesreća, ne nužno i brojem smrtnih slučajeva, jesu ulica Obala Zmaja od Bosne u Tuzli, Jelah kod Tešnja, Ostrožac kod Cazina i petlja Šićki Brod kod Tuzle.

Broj poginulih od 2009. do 2013. 

• 38 osoba poginulo na dionici od Zenice do Maglaja
• 32 osobe na cesti Doboj – Lukavac 
• 25 osoba na dionici Jablanica – Mostar 
• 17 osoba na dionici Bugojno – Gornji Vakuf 
• 17 osoba na cesti Bosanska Krupa – Bosanska Otoka

E.TRAKO/AVAZ.BA