Za dvije godine BiH će uvoziti građevinske radnike

Problem nedostatka stručnih kadrova je sve izraženiji, te možemo reći da će već za dvije godine BiH biti u situaciji da uvozi kadar u građevinarstvu.

Ovo je za Indikator.ba kazala sekretar za građevinarstvo u Privrednoj komori FBIH, dr.sc.oec. Dženana Hodžić.

Ona smatra da je neophodno da se ovaj problem rješava sistemski, na način da se ostvari čvršća veza školstva i privrede i unaprijedi profesionalno usmjeravanje mladih u skladu sa potrebama privrede.

Također, u situaciji kada je liberalizovano zapošljavanje stranaca, zalaže se i da se omogući i bh. firmama da, bez ograničavajućih dozvola, viza i dr. mogu slobodno izvoditi radove na tržištu EU.

Otvaranjem mogućnosti i olakšavanje odlaska i zapošljavanja bh. državljana u strane zemlje, značajno je porastao broj onih koji su se odlučili da svoju egzistenciju i život organizuju u inozemstvu.

– To je problem o kome treba da se govori, ali isto tako, tačno utvrđene statistike treba da se analitički studiraju i shodno razlozima pristupi programu i osmišljenim mjerama da se pokuša rješavati ovaj, ozbiljan problem – kaže Hodžić.

U okvirima ovog općeg problema u BiH, građevinski sektor je posebno zastupljen, iz više razloga. U prvom redu, jer se radi o kadrovima deficitarnih zanimanja, u skoro svim evropskim zemljama, a sve češće je kadar iz BiH i predmet interesa susjednih zemalja regije.

U posljednje vrijeme, usmenom i pisanom korespodencijom sa nadležnim institucijama R Hrvatske informisani smo o izraženom interesu za zapošljavanje 2000 radnika iz BiH.

Zakon o liberalizaciji zapošljavanja stranaca u SR Njemačkoj, usvojen 2015. godine, doprinio je da danas imamo popunjene termine za izdavanje viza u Ambasadi SR Njemačke u Sarajevu, sve do kraja ove kalendarske godine.

Naše građevinske firme su značajno prisutne u realizaciji projekata najvećim dijelom u zemljama Evrope, a posebno u SR Njemačkoj. Tradicionalno, već duži niz godina naši građevinari aktivno i uspješno učestvuju u investicionim projektima u SR Njemačkoj. To su radnici koji su putem matičnih firmi zaposleni na realizaciji određenih projekata u SR Njemačkoj.

– Međutim, ono što je trenutno aktuelni problem jeste da njemački poslodavci npr. kroz dugogodišnje iskustvo na realizaciji ugovora o izvođenju radova sa bh. firmama imaju sliku o kvalitetima svakog pojedinog radnika, biraju one najbolje u svoje firme, čime su naša privredna društva direktno stavljena u inferioran položaj. Konkurentnost naših firmi se ugrožava, jer nisu u ravnopravnom položaju sa drugim firmama, koje posluju na tržištu SR Njemačke. U situaciji kada je liberalizovano zapošljavanje stranaca, bio bi logičan slijed da se omogući i našim firmama da, bez ograničavajućih dozvola, viza i dr. mogu slobodno izvoditi radove na tržištu EU – ističe Hodžić.

U toku je građevinska sezona i uposlenost kapaciteta u građevinarstvu je visoka. Međutim, problem nedostatka stručnih kadrova se već osjeća i poredeći sa prošlom godinom je izraženiji.

– Sagledavajući sve dostupne pokazatelje o starosnoj dobi i dinamici odlaska radnika iz BiH, možemo reći da će već za dvije godine BiH biti u situaciji da uvozi kadar u građevinarstvu – upozorava Hodžić.

Analizirajući faktore zbog kojih se radnici opredjeljuju na izbor da rade za strane firme, iako su neto plate u matičnim firmama koje izvode radove na tržištu EU skoro u istom materijalnom iznosu, nažalost, uglavnom je sigurnost i mogućnost odlaska porodice, te školovanje djece u inozemstvu. Riječ je, dakle, o ukupnom poslovnom i društvenom ambijentu, navodi Hodžić, koji ne ohrabruje ljude za ostanak u zemlji.

– Neophodno je ovaj problem rješavati sistemski, na način da se ostvari čvršća veza školstva i privrede i unaprijedi profesionalno usmjeravanje mladih u skladu sa potrebama privrede, kako ne bismo bili u situaciji da imamo visok procenat nezaposlenih kadrova na birou, a s druge strane, deficit kadrova u privredi. Potrebno je mladim ljudima približiti mogućnosti za razvoj i benefite koje mogu dobiti, kroz svaki profil obrazovanja i zanimanja. Privredni subjekti, naravno, ne mogu sami nositi teret obuka, prekvalifikacija kadrova itd, uz neizvjesnost da će te kadrove moći zadržati. Sloboda izbora treba da bude dostupna svakom pojedincu, ali isto tako, definisane obaveze i odgovornosti. Potrebna je stimulacija privrednim subjektima i podrška da se, sa ciljem općeg interesa, zadrže mladi i stručni kadrovi – zaključuje Hodžić.

Faktor.ba