Za dvije godine u BiH oprano 47 miliona!

Iako je pravna država posljednjih godina postigla značajne rezultate u borbi protiv kriminalnih grupa koje se bave organiziranim pranjem novca, tokom 2011. i 2012. godine u legalne novčane tokove u BiH ubačeno je čak oko 47 miliona KM prljavog novca, saznaju ”Nezavisne”.

Prema Izvještaju o stanju sigurnosti u BiH u 2012. godini, koji je sačinilo Ministarstvo sigurnosti BiH, i dalje je sveprisutan trend legaliziranja prljavog novca, najčešće stečenog utajama poreza, trgovinom narkoticima i krijumčarenjem visokotarifne robe.

“Jedan od uobičajenih načina pranja novca je ulaganje u pokretnu i nepokretnu imovinu, automobile, jahte, zemljišta, stanove i sl. Kako bi prikrila porijeklo novca stečenog nezakonitim aktivnostima, pojedina kriminogena lica sa prostora BiH i dalje izbjegavaju taj novac stavljati na transakcijske račune otvorene kod banaka u BiH, zemljama regiona i EU. Jedan dio tog novca posuđuju uz kamatu drugim kriminogenim licima i svojim bliskim vezama, dok dio koriste za kupovinu nekretnina na području zemalja regije i EU”, stoji u Izvještaju o stanju sigurnosti.

Interesantno je da tokom prošle godine nije bilo podnesenih izvještaja Tužilaštvu BiH zbog osnova sumnje da se prljavi novac koristi za finansiranje terorističkih aktivnosti, što pokazuje da BiH na ovom polju posljednjih godina postiže značajne rezultate.

“Također nije bilo prijava sumnjivih transakcija koje bi se mogle dovesti u vezu sa ovim krivičnim djelom”, piše u izvještaju.

Admir Malagić, portparol Ministarstva sigurnosti BiH, kaže da posljednjih godina u BiH nisu identicifirane nove metode pranja novca.

“Procjene ukazuju da bi se mogle zadržati tradicionalne tehnike pranja novca kroz bankarski sektor, sektor nekretnina, poslove s vrijednosnim papirima, ubacivanje gotovine u legalne novčane tokove kroz pozajmice vlasnika preduzeća sopstvenom preduzeću, izvlačenje novca iz privrednih društava preko ofšor kompanija itd”, ističe Malagić, navodeći da su poznate metode i krijumčarenje gotovine, valutne konverzije, internet bankarstvo, upotrebom kompanija i preduzeća, kao i PDV prevare.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) ističu da su 2011. godine nadležnim tužilaštvima u BiH podnijeli sedam izvještaja za ova krivična djela.

“Prijavljeno je 15 fizičkih i dva pravna lica. Izvještajima je otkriveno i prijavljeno ukupno 14 krivičnih djela, od kojih su šest pranje novca, tri krivična djela utaje poreza i doprinosa, dva djela prevare, te po jedno krivično djelo zloupotrebe položaja, lihvarstvo i krivotvorenje isprave”, navode iz SIPA.

Trend pranja novca u 2012. godini je i povećan, pa je SIPA u istom periodu Tužilaštvu BiH podnijela također sedam izvještaja, ali je u njima prijavljeno 36 fizičkih i 14 pravnih lica.

“Otkriveno je i prijavljeno 19 krivičnih djela”, kažu u SIPA te potvrđuju da u 2011. i 2012. godini nisu podnijeli nijedan izvještaj zbog osnova sumnje u finansiranje terorističkih aktivnosti, što svakako ohrabruje.

Unošenje novca u BiH nije ograničeno

Nisu rijetki ni pokušaji nelegalnog iznošenja većih količina prljavog novca iz BiH. Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, ističe da kontrolu unošenja i iznošenja stranog novca i vrijednosnih papira u putničkom prometu vrše carinski organi na graničnim prelazima.

“O svakom prenosu stranog novca i obveznica preko državne granice u vrijednosti 10.000 KM i više, carinski organi dostavljaju podatke SIPA. Unošenje novca u BiH nije ograničeno, ali je preporučljivo da se na graničnom prijelazu carinskoj službi prijavi unos veće sume novca u našu zemlju. Tada se dobije potvrda o unosu tog novca, pa lice može bez problema taj novac ponovo iznijeti van naše zemlje. U suprotnom, neće imati dokaz o prijeklu novca koji iznosi van BiH”, ističe Kovačević.

EP pripremio rezoluciju

Razvijene države EU posljednjih godina pridaju izniman značaj ovoj pojavi koja destabilizira finansijski sektor i uzrokuje značajne gubitke vladinih prihoda. S tim u vezi Evropski parlament (EP) je za sjednicu početkom januara pripremio i Rezoluciju o prijedlogu Direktive EP i Vijeća Evrope o sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca i finansiranja terorizma. Prema zvaničnim podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), obim prljavog novca koji ulazi u finansijske tokove je prilično značajan i iznosi čak pet posto svjetskog bruto društvenog proizvoda

Nezavisne novine