Za limuzine ne smije faliti: Sve urađeno po zakonu, ali je s moralne strane truhlo

U skandinavskim zemljama, kao i u recimo Holandiji i Belgiji, nećete se iznenaditi ako državne ministre, pa čak i premijera sretnete na ulici kako bez pratnje tjelohranitelja biciklom idu na posao ili kao svi drugi smrtnici koriste javni prijevoz. A kako to izgleda u Bosni i Hercegovini?

Vozni park svih nivoa vlasti iznosi desetke miliona KM, a najbolja ilustracija kako se neracionalno troši novac za ovu namjenu dolazi iz Mostara. Naime, Grad Mostar je prema informacijama koje su plasirale nevladine organizacije raspisao tender za nabavku vozila vrijednog 125.000 KM bez PDV-a.

U situaciji kada grad na Neretvi ima ogroman problem s deponijom Uborak izdvajati više od stotinu hiljada KM je sve drugo osim ekonomski opravdan potez. Ili možda imaju dojavu da će biser Hercegovine uskoro posjetiti američki ili francuski predsjednik pa da imaju luksuznu limuzinu kako i priliči, da se ne brukaju.

Ništa drugačije nije ni u entitetu Republika Srpska. Tamošnje Ministarstvo uprave i lokalne samouprave je u procesu nabavljavanja novog vozila vrijednog nešto manje od 27.000 KM. 

To bi trebalo biti 14. vozilo u ovoj instituciji jer je Služba za reviziju RS-a na svojoj zvaničnoj internet stranici objavila da spomenuto Ministarstvo uprave i lokalne samouprave već ima 13 automobila.

Kako su naveli pojedini banjalučki mediji, ovo je ministarstvo po 1.000 KM doniralo izrazito nerazvijenim općinama (Berkovići, Vukosavlje, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad, Jezero, Kalinovik, Kneževo, Krupa na Uni, Kupres, Lopare, Novo Goražde, Osmaci, Oštra Luka, Rudo, Srebrenica, Trnovo, Čajniče i Šekovići) za nabavku materijalno-tehničke opreme u cilju poboljšanja uvjeta za rad sa strankama, piše Faktor.

Ministrica Lejla Rašić je argumentovane kritike javnosti da se radi o mizernom iznosu pravdala kako je ovo nastavak projekta započet još 2012. godine koji košta ukupno 200.000 KM.

Željko Šain, ekonomski stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za Faktor je komentarisao ove slučajeve.

• Neka događanja u BiH, poput ovih što ste nabrojali, zvuče nevjerovatno. Nažalost, pokazuju da su ljudi u našoj državi postali socijalno neosjetljivi. Ne zanima ih kako živi narod, oni koji imaju prosječna ili ispodprosječna primanja. Očito živimo po onoj narodnoj poslovici: Sit gladnom ne vjeruje. Ovo je nehumano društvo bez socijalne osjetljivosti.

– Kod nas je nezamislivo da ministri idu na posao na biciklu ili javnim prijevozom što je na zapadu uobičajeno. Mi smo zemlja u totalnoj tranziciji, moramo mentalno sazrijevati. Sadašnji politički kadrovi tome nisu dorasli. Nemamo izgrađenu kulturu življenja – kazao je Šain.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra naglasio je da živimo u bešćutnom društvu.

– Uspostavili smo jedno društvo vrlo bešćutno, društvo bez empatije, društvo koje je okrenuto protiv čovjeka. Ne postoji moralna vertikala. Odnose u bilo kojem društvu ne može kreirati samo zakon. Postoji nešto što se zove red, kolokvijalno obraz. Znate, često čujete iz institucija, nije bitno koji je nivo vlasti u BiH, stvar je urađena po zakonu, ali je s moralne strane truhlo.

– Ovo je društvo u kojem vlada nepravda i utječe da ljudi budu obeshrabreni pa nam tako odlaze i oni koji nemaju ekonomskih problema. Jednostavno, bježe iz ovog kontroliranog haosa. Političke elite u svim narodima odvojile su se od ljudi, dobro žive od poreznog novca, napravili su socijalnu nejednakost – naglasio je Filandra.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE